Sve više ekoloških kriza prijeti Iranu: "Više nije opcionalno da preselimo Teheran"
Teheran je u petak bio obavijen gustim smogom jer je stagnantno vrijeme zadržalo zagađenje iznad glavnog grada, intenzivirajući nacionalnu ekološku krizu koju su već pogoršali nestašica vode, racionalizacija energije i sve veća suša.
Porast zagađenosti zraka u šest velikih gradova dolazi u kritičnom trenutku, s obzirom na to da smanjenje rezervi vode utiče na poljoprivredu i svakodnevni život, dok zvaničnici upozoravaju da se Iran suočava s jednom od najsmrtonosnijih ekoloških kriza u novijoj historiji, sa zagađenjem zraka koje je odnijelo 161 život dnevno, ili otprilike sedam svakog sata, u protekloj iranskoj kalendarskoj godini.
Sve veći pritisak na okoliš u Iranu nosi značajne implikacije i za zemlju i za širu regiju. Smanjene rezerve vode i ponavljajuća zagađenja već ograničavaju poljoprivrednu proizvodnju, što izaziva širu zabrinutost u vezi sa sigurnošću hrane u regiji gdje su lanci snabdijevanja čvrsto povezani i izuzetno izloženi klimatskim promjenama.
Doznajemo: Uhvaćen pritvorenik koji je danas pobjegao iz KPZ Mostar
Unutar Irana, ovi pritisci postali su stalni katalizator za javnu frustraciju, doprinoseći periodičnim nemirima u zajednicama koje su najteže pogođene sušom i padom usluga.
Konvergencija zagađenog zraka, smanjenja zaliha vode i rastućeg opterećenja infrastrukture ilustruje kako propadanje okoliša može produbiti ekonomske teškoće i zaoštriti političke ranjivosti, pozicionirajući iransku krizu kao oštar primjer širih izazova s kojima se suočavaju države pogođene klimatskim stresom širom Bliskog istoka.
Iran suočen s ozbiljnom sušom: Teheranu prijeti nestašica vode, brane gotovo prazne
Nivo zagađenja u Teheranu je porastao zbog porasta finih čestica u glavnom gradu i pet drugih većih gradova, što je dovelo do izdavanja zdravstvenih upozorenja i vanrednih ograničenja. Teheranska kompanija za kontrolu kvaliteta zraka prijavila je 24-satni prosjek od 103 PM2.5, s jutarnjim očitanjima koja su dostigla vrhunac od 133.
Ovi nivoi spadaju u kategoriju "nezdravo za osjetljive grupe", što znači da su djeca, starije osobe i osobe s respiratornim ili srčanim tegobama izloženi većem riziku od zdravstvenih problema, uključujući poteškoće s disanjem i kardiovaskularni stres.
Zagađenje zraka u Iranu uzrokovalo je oko 58.975 smrtnih slučajeva u iranskoj kalendarskoj godini koja počinje u martu 2024. godine, što je ekvivalentno 161 smrtnom slučaju dnevno i oko sedam smrtnih slučajeva svakog sata, rekao je prošle sedmice zamjenik ministra zdravstva te zemlje.
Vlasti navode industrijske emisije, gust saobraćaj od starih vozila i sagorijevanje goriva niske kvalitete u elektranama i fabrikama kao glavne izvore zagađenja. Brza urbanizacija i velika potražnja za energijom, posebno tokom zimskih mjeseci, pogoršavaju problem, zadržavajući čestice iznad gusto naseljenih gradova i stvarajući hronične zdravstvene probleme, piše Newsweek.
Meteorolozi su Teheran, Isfahan, Mašhad , Ahvaz, Karadž i Tabriz naveli kao gradove koji su najviše izloženi riziku od pogoršanja uslova zbog stagnantnih atmosferskih obrazaca koji ograničavaju širenje. Vlasti su odgovorile 24-satnom zabranom vađenja pijeska i šljunka u 10 okruga, obustavom školskih sportova i radom na daljinu za zaposlene sa respiratornim ili srčanim problemima, kao i zaposlene majke sa malom djecom.
Krizu pogoršava nestašica energije, pri čemu ograničenja u snabdijevanju plinom prisiljavaju na periodične restrikcije i nestanke električne energije. Nestašica vode također raste, jer su suša i smanjenje kapaciteta rezervoara doveli do restrikcije u dijelovima Teherana.
Ranije ove sedmice, iranski predsjednik Masoud Pezeshkian upozorio je da bi preseljenje glavnog grada moglo postati neizbježno zbog prenaseljenosti i ekološkog pritiska, sugerirajući nerazvijenu regiju na jugoistoku Irana kao potencijalnu lokaciju.
"Kada smo predložili preseljenje glavnog grada, nedostajao nam je budžet – inače bi se to možda i dogodilo. Ljudi su govorili da je to nemoguće, ali sada to više nije opcionalno", rekao je.
Iranske ekološke krize su sve više međusobno povezane. Bez sistemskih reformi, uključujući modernizirani transport, čistija goriva, proširene energetske kapacitete i nadograđenu vodnu infrastrukturu, Teheran i drugi veliki gradovi će se vjerovatno suočiti s ponovljenim opasnim porastima emisija zraka, ponovljenim racioniranjem vode i rastućim zdravstvenim, ekonomskim i društvenim pritiscima.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.