Sukob na Bliskom istoku: Vrijedi li međunarodno pravo ili pravo jačeg?

Sjedinjene Američke Države i Izrael napali su Iran: njihove oružane snage ubile su članove vlade i brojne civile. Nekoliko sedmica ranije američke specijalne snage su ote­le venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i njegovu suprugu, pri čemu su takođe ubijeni civili. Velika većina stručnjaka za međunarodno pravo smatra da su obje vojne akcije protivne međunarodnom pravu.

Uprkos tome, njemački kancelar Friedrich Merz nije jasno osudio napade. Poslije napada na Iran izjavio je: "Vidimo dilemu da se pravnim mjerama, koje su u skladu sa međunarodnim pravom, protiv režima koji razvija nuklearno oružje i brutalno ugnjetava sopstveni narod očigledno ne postiže ništa". Pravnu situaciju u vezi sa otmicom Madura nazvao je, izbjegavajući konkretan odgovor, 'složenom'.

Prije posjete Bijeloj kući, neposredno nakon prvih napada na Iran, Merz je također jasno rekao da ne želi da američkog predsjednika Donalda Trumpa podučava međunarodnom pravu. Kritičari iz redova opozicije optužili su Merza za dodvoravanje Trumpu.

Trending

Iranci čestitali pobjedu Zmajevima: "Želimo vam kontinuiran uspjeh i sreću"

Pravo može biti potkopano

Brojni stručnjaci za međunarodno pravo i drugi naučnici su, u otvorenom pismu od 17. marta, kritikovali ponašanje njemačke vlade i upozorili na posljedice. U njemu se navodi: "Dosadašnje izjave nemačke vlade ne pokazuju jasno osuđivanje postupaka koji krše međunarodno pravo i time doprinose daljem potkopavanju poretka zasnovanog na pravilima i institucijama u Evropi i svijetu".

Prije oko 2h

Njemačka pod pritiskom: Iran traži pojašnjenje o korištenju baze Ramstein

Janina Dil predaje pravo na britanskom Univerzitetu Oxford i takođe je potpisala pismo od 17. marta, Za DW je izjavila: "Trenutno je politika velikih sila, a posebno zaokret u američkoj politici odnosno udaljavanje od međunarodnog prava – ono što pravu nanosi ogromnu štetu".

Njena koleginica Ane Peters, direktorica Instituta Maks Plank i stručnjak za strano i međunarodno pravo u Hajdelbergu, u intervjuu za DW upozorava "da se nepisano međunarodno pravo može promijeniti ako se na kršenja međunarodnog prava ne reaguje protestima. Postoji opasnost da se zabrana upotrebe sile potkopa i da se pravila promjene ako se kršenja prava ne kritikuju".

Optužba za dvostruke standarde

Upadljivo je da je kancelar relativizovao važnost međunarodnog prava u slučajevima Venecuele i Irana, ali je u ratu u Ukrajini oštro i jasno osudio kršenje međunarodnog prava - od strane Rusije. "Zapravo se kancelar prema međunarodnom pravu odnosi kako mu u datom trenutku odgovara", rekao je nedavno Hening Hoff iz Njemačkog društva za spoljnu politiku u intervjuu za DW.

Kritika iz zemalja globalnog juga takođe je da Zapad, u zavisnosti od sopstvenih interesa, ponekad insistira na međunarodnom pravu, a u drugim slučajevima ga jednostavno ignoriše.

Prije oko 21h

Otkriveni detalji poziva, Trump navodno odbrusio Netanyahuu: "Zašto bismo, dovraga, to učinili?"

"Ne postoji obaveza da se druge države na isti način kritikuju ili sankcionišu", kaže Ane Peters. "Njemačka može, na osnovu političkih razmatranja, kritikovati jednu državu – na primjer Putinovu Rusiju – a druge opet ne. To je drugačije nego kod međunarodnih organizacija koje po prirodi stvari treba da budu neutralne. Ali, naravno da to podriva kredibilitet jedne države, pa i Njemačke, ako se iste situacije procjenjuju na različite načine".

Peters ipak smatra da je optužba za dvostruke standarde u nekim slučajevima providan manevar: "Ta optužba da Zapad, naročito, primjenjuje dvostruke standarde obično dolazi od Kine i Rusije. Ali to je čisto oportunistički, jer te države zapravo ne traže ravnomjernu raspodjelu sankcija, već bi najradije da se uopšte više ne iznose kritike protiv njih i da nema sankcija".

Slabijim državama je pravo potrebnije nego jakima

Janina Dil sa Oksforda zabrinuta je globalnim razvojem - "sve većim jazom između stvarne vojne i ekonomske moći i volje da se zaštiti međunarodno pravo". To, pored Rusije i Kine, sve više važi i za SAD. "Velike sile su sve manje zainteresovane za sprovođenje prava".

Ali šta slabije države – među koje spada i Njemačka – mogu da urade?

"To bi značilo da sve druge države imaju još veći interes da se pozivaju na pravo i da kolektivno stanu u njegovu odbranu", kaže Dil. "Jer, njima su norme, institucije i pravila mirnog rješavanja sukoba itekako potrebni - tim više što velike sile sve slobodnije i proizvoljnije djeluju, ne obazirući se na međunarodno pravo, a ponekad ga i ugrožavaju".

Njemački predsjednik indirektno kritikuje kancelara

Kancelar Fridrih Merz iz konzervativne CDU ne želi da učestvuje u ratu protiv Irana na strani SAD, ali pitanje međunarodnog prava zasad ostavlja bez odgovora.

Predsjednik Njemačke, socijaldemokrata Frank-Valter Steinmeier međutim, pronašao je jasne riječi i time indirektno kritikovao kancelara. Na događaju u Ministarstvu spoljnih poslova rekao je da je rat protiv Irana, koji su započeli Izrael i SAD, 'politički kobna greška'.

On je pozvao njemačku vladu da zauzme jasan stav: "Naša vanjska politika neće biti uvjerljivija ako kršenje međunarodnog prava ne nazovemo pravim imenom - kršenjem međunarodnog prava. Međunarodno pravo nije stara rukavica koju treba da odbacimo kada to drugi učine. Naprotiv – ono je od životne važnosti za sve zemlje koje nisu velike sile".

Veoma je neobično da savezni predsjednik otvoreno protivrječi kancelaru u tako važnom spoljnopolitičkom pitanju. Merz do sada nije reagovao na Steinmeierovu kritiku.

Međutim, Jens Spahn, šef poslaničke grupe CDU i CSU, pozvao je predsjednika Njemačke na uzdržanost: "Pravna procjena prema međunarodnom pravu u ovom, kao i u drugim slučajevima, je stvar savezne vlade i očekujem od nosilaca funkcija u SR Njemačkoj da sačekaju tu procjenu i da je poštuju".

Njemačka vlada je željela dati i pravnu ocjenu vojne akcije SAD u Venecueli iz januara ali je navela da će za to uzeti vremena. Do danas nema konačne procjene.

Sve o sukobu na Bliskom istoku pratite na portalu Radiosarajevo.ba na linku OVDJE.