Stručnjaci upozoravaju: "Trumpova rušilačka politika prijeti svjetskom poretku"

Svijet je ušao u opasno razdoblje "rušilačke politike" koja preferira ukidanje institucija umjesto postupne reforme, objavila je u izvještaju Minhenska sigurnosna konferencija (MSC) uoči svojeg godišnjeg okupljanja ove sedmice.

MSC će okupiti 65 svjetskih čelnika, gotovo 100 ministara odbrane i vanjskih poslova te druge visoke vojne i državne dužnosnike radi trodnevnih rasprava koje počinju u petak.

Jedan od najistaknutijih gostiju koje se očekuje u njemačkom gradu je američki državni sekretar Marco Rubio, a trebao bi doći i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Friedrich Merz će prvi put sudjelovati u konferenciji otkako je postao njemački kancelar.

Trending

Helez odgovorio na Dodikovu priču o otcjepljenju: "Postoji i plan B, razrađen, zakonit i spreman"

Događaj, prvi put održan 1963., prerastao je iz relativno opskurnog okupljanja hladnoratovskih stratega u glavni forum zagovornika NATO-a, transatlantskih veza i svjetskog poretka predvođenog zapadom.

Međutim, ovogodišnja konferencija će se usredotočiti na slabljenje upravo tih odnosa i diplomatskih normi.

Prije oko 23h

Trump hoće "zakon o spasenju Amerike": Odnosi se na izbore, evo šta podrazumijeva

Izvještaj "2026 Munich Security Report", objavljeno u ponedjeljak, dobar dio krivice za radikalne promjene pripisuje američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, za kojeg tvrdi da "uništava postojeća pravila" i provodi "rušilačku politiku".

No, Trump predstavlja samo najmoćniju manifestaciju šireg trenda zabilježenog u više zemalja.

"U mnogim zapadnim društvima, političke sile koje preferiraju destrukciju umjesto reformi su u zamahu", napisao je tim stručnjaka odgovoran za izvještaj MSC-a naslovljeno "Under Destruction".

Na donositelje odluka iz establišmenta se sve manje gleda kao na vođe, a sve više kao na "zaštitnike statusa quo" i upravitelje paraliziranog političkog sistema koji više ne odgovara na potrebe većine.

Konferencija je u izvještaju objavila rezultate istraživanja provedenog u nekoliko zemalja o tome hoće li sadašnje politike vlada poboljšati situaciju za buduće generacije.

U Kini, 80 posto ispitanika očekuje poboljšanja, a 61 posto njih je odgovorilo tako u Indiji. U Sjedinjenim Američkim Državama, tek 31 posto sudionika istraživanja dijeli taj stav, a očekivanja su još niža kada je riječ o ispitanicima u Europi: 22 posto u Italiji, 20 posto u Velikoj Britaniji, 13 posto u Njemačkoj i svega 12 posto sudionika u Francuskoj očekuje bolju budućnost.

Čelnik MSC-a Wolfgang Ischinger je u predgovoru izvještaja napisao da "duboka neizvjesnost" pogađa svijet, ali posebno Europu.

"Rijetko se u recentnoj historiji konferencije događalo da je toliko temeljnih pitanja istovremeno bilo na stolu: o sigurnosti Europe, otpornosti transatlantskog partnerstva i sposobnosti međunarodne zajednice da upravlja sve kompleksnijem i konfliktnijem svijetu", prema Ischingeru.

Trumpove politike odobrava tek mali broj ljudi u mnogim zemljama.

Čak i u SAD-u, svega 39 posto ispitanika kaže da su njegove politike dobre za zemlju, a 37 posto njih smatra da su dobre za svijet dok je otprilike pola sudionika reklo da su štetne.

Pesimizam je najsnažniji u Kanadi i Njemačkoj. Oko 77 posto Kanađana, odnosno 72 posto Nijemaca, očekuje negativne posljedice za svoju zemlju. Što se tiče negativnih posljedica za svijet, njih očekuje 71 posto Kanađana i 69 posto Nijemaca.

Izvan SAD-a, Trumpove politike nailaze na najveće odobravanje u Brazilu, Indiji i Kini.

Rezultati se temelje na istraživanju provedenom u studenom s oko 1.000 sudionika iz svake zemlje članice grupe G7 te Brazila, Kine, Indije i Južne Afrike.

Prema izvještaju, zemlje koje su i dalje predane poretku temeljenom na pravilima se trebaju organizirati, zauzeti za sebe te prigrliti pristupe koji ne ovise o Washingtonu.

Izvještaj upozorava pasivne promatrače da bi mogli biti prepušteni na "milost i nemilost politika velikih sila".

Kako bi to izbjegle, vlade će trebati više ulagati u vlastite sposobnosti i tješnje sarađivati te istovremeno pokazivati biračima da smislene reforme mogu donijeti bolje rezultate od "politike široke destrukcije".