Strah u Europi: Odluka SAD-a ostavlja NATO bez ključnog raketnog sistema

Među nedavno donesenim vojno-strateškim odlukama američke vlade pod predsjednikom Donaldom Trampom, pored povlačenja oko 5.000 vojnika, tu je i otkazivanje planiranog privremenog raspoređivanja američkih raketa srednjeg dometa u Njemačkoj, prenose američki mediji.

To se prvenstveno odnosi na krstareće rakete Tomahavk s dometom koji se proteže do Rusije. Njemački stručnjaci ocjenjuju da je to veći problem od povlačenja trupa, koje bi, kako je saopštenu u Pentagonu, trebalo da uslijedi u narednih šest do 12 mjeseci, piše DW.

Postoje ruske "rakete iz Kalinjingrada koje nam prijete“, kaže Niko Lange, stručnjak za bezbjednosnu politiku i podsjeća da Njemačka nema rakete koje bi mogle da predstavljaju „kontraprijetnju". „Željeli smo da ih dobijemo od Amerike, ali sada ih ne dobijamo.“ Europljani moraju „brzo da steknu tu sposobnost, jer je ključna za našu bezbjednost", upozorava njemački ekspert u izjavi za prvi program javnog servisa ARD.

Trending

U znak sjećanja na 1.601 ubijeno dijete opkoljenog grada: Sutra Dan žalosti u Kantonu Sarajevo

Raspoređivanje krstarećih raketa Tomahavk dometa do 2.500 kilometara dogovoreno je 2024. godine, za vrijeme američkog predsjednika Džoa Bajdena i kancelara Olafa Šolca. Ministar odbrane Boris Pistorijus u to vrijeme je objasnio kako je cilj toga da se premosti „jaz u sposobnostima", dok Evropa ne bude mogla da proizvede odgovarajuće sopstvene sisteme.

Prvobitno je bilo planirano da raspoređivanje Tomahavka započne 2026. godine. Agencija Reuters nedavno je, međutim, citirala visokog zvaničnika Ministarstva odbrane SAD koji je rekao da bataljon za raspoređivanje krstarećih raketa Tomahavk neće biti poslat u Njemačku.

„Zapravo, mnogo dramatičnija vijest"

Stručnjak za bezbjednost Kristijan Meling to vidi kao veliki problem i kaže da je to „zapravo mnogo dramatičnija vijest". Takvi sistemi su centralni element odvraćanja, „jer su to rakete sposobne da poremete Rusiju ne tek kada ona već stigne do granice NATO, već i znatno ranije – i da onesposobe njene komandne centre", objašnjava Meling za ZDF, drugi program njemačkog javnog servisa.

Prije oko 1h

Trumpove carine: Ciljani napad na Njemačku?

Njemačka trenutno nema oružje tog dometa, niti za to potrebne izviđačke kapacitete. Posljedica je paradoksalna: odsustvo tog raketnog bataljona slabi sposobnost odvraćanje NATO i time čini vjerovatnijom direktnu američku intervenciju.

"To stvara značajan jaz u sposobnostima u pogledu odvraćanja Rusije, koji se kasnije može zatvoriti samo europskim oružjem", kaže Karlo Masala sa Univerziteta Bundesvera u Minhenu, za nedjeljno izdanje lista Velt.

„Premošćavanje jaza dok se ne proizvedu rakete ELSA"

Tomas Erndl, predstavnik poslaničke grupe demohrišćana (CDU/CSU) zadužen za odbrambenu politiku, pozvao je ministra odbrane Pistorijusa da pod hitno obezbijedi zamjenu za rakete Tomahavk. „Zaista nemamo više vremena za gubljenje na putu ka jačem Bundesveru“, apeluje Erndl u izjavi za list Bild. „Potrebni su nam", kaže, „veća brzina, kratkoročni akcioni plan i, prije svega, inovativni pristupi za brzo postizanje te sposobnosti, posebno u vezi s preciznim oružjem dugog dometa."

Prije oko 1h

Južna interkonekcija u fokusu i njemačke javnosti: FAZ upozorava na "Trumpov klan"

Zamjenica šefa poslaničke grupe socijaldemokrata (SPD), Zimtje Miler, ocjenjuje da bi bio "loš znak" ako rakete srednjeg dometa ne bi bile raspoređene. Ona poziva na ubrzanje evropskog projekta ELSA i ispitivanje „kako se jaz do proizvodnje raketa ELSA može premostiti kroz saradnju s drugim zemljama, na primjer sa Ukrajinom".

Krstareće rakete Tomahavk bile bi namijenjene jačanju njemačkih kapaciteta odvraćanja dok sopstveni evropski razvoj raketa srednjeg dometa u okviru projekta ELSA ne postane dostupan – negdje između 2030. i 2032. godine. Ukrajina je za to vrijeme, ne samo masovno proširila svoje mogućnosti kada je riječ o dronovima – ta zemlja, kako sama tvrdi, sada gradi i rakete sposobne da napadaju ciljeve duboko u unutrašnjosti Rusije.