Sporazum koji bi mogao promijeniti Bliski istok: "Posljedice bi se mogle osjećati godinama"

Sjedinjene Države i Saudijska Arabija prošle sedmice su potpisale novi sporazum o civilnoj nuklearnoj saradnji, ali je predsjednik Donald Trump već sutradan izazvao pometnju rekavši da se neće primjenjivati ne bude li normalizacije saudijskih odnosa s Izraelom.

Američki ministar energetike Chris Wright i saudijski ministar energetike princ Abdulaziz bin Salman potpisali su takozvani "123 sporazum", zajedno s pratećim sporazumom o sigurnosnim garancijama.

Novi uvjet

Riječ je o tridesetogodišnjem aranžmanu prema kojem bi američke kompanije Saudijskoj Arabiji isporučivale nuklearnu tehnologiju, a dogovor mora potvrditi Kongres.

Trending

Nakon mogućih pljuskova slijedi žestok toplotni udar: Temperature u BiH će rasti do čak 41 stepen

No prije toga, samo dan nakon potpisivanja Trump je objavio da sporazum ima novi uvjet – Saudijska Arabija morat će pristupiti Abrahamskim sporazumima, inicijativi iz njegovog prvog predsjedničkog mandata koja je dovela do normalizacije diplomatskih odnosa nekoliko arapskih država s Izraelom.

Washington je o ovakvom sporazumu pregovarao gotovo deceniju; pod Bidenovom administracijom smatralo ga se dijelom šireg pakta o saudijsko-izraelskoj normalizaciji, no ti napori su zastali nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023., a Trumpova ga je administracija ponovo pokrenula prošle godine.

Prije oko 12h

SAD i Iran dva dana bez međusobnih napada, Teheran tvrdi da je riječ o "taktičkoj pauzi"

Prema američkim dužnosnicima, dogovor bi Saudijskoj Arabiji mogao omogućiti samostalno obogaćivanje goriva bez pristajanja na Dodatni protokol Međunarodne agencije za atomsku energiju, koji nalaže stroži nadzor.

Kritičari upozoravaju da to stvara presedan po kojem bi i druge sile mogle zaobići međunarodna ograničenja.

Kelsey Davenport iz Udruženja za kontrolu naoružanja ocijenila je sporazum nepromišljenim, upozorivši da bi se njegove posljedice mogle osjećati godinama, dok je njen kolega John Erath istaknuo kako bi izostanak standardnih IAEA-inih protokola, uključenih, za usporedbu, u sporazum s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, mogao biti vrlo velik problem.

Rijad tvrdi da neće težiti nuklearnom oružju osim ako to ne učini Iran, no analitičari upozoravaju na mogući domino efekt prema Egiptu ili Turskoj koji bi mogli tražiti isto.

Vremenski okvir dodatno je nezgodan jer se poklapa s eskalacijom rata koji SAD vodi protiv Irana, opravdavanog upravo sprječavanjem Teherana u sticanju nuklearnog oružja.

Analitičari su složni - ako se saveznicima priznaje pravo na obogaćivanje uranija dok se ono protivnicima uskraćuje, to bi moglo potaknuti Iran da traži jednaka prava, što bi već otežane pregovore s Teheranom dodatno zakompliciralo.

Upravo na tom mjestu nuklearni sporazum i pitanje Abrahamskih sporazuma postaju dio istog obrasca.

Maksimalni dobici

Kad je Trump pozvao čelnike Saudijske Arabije, Katara, Pakistana, Turske, Egipta i Jordana da se "obvezno" priključe sporazumima o normalizaciji s Izraelom, odgovor je gotovo posvuda bio šutnja.

Pakistan je odbio odmah, ostali su šutjeli, a analitičari prijedlog smatraju nerealnim zbog rata u Gazi.

Saudijska Arabija nikad nije potpisala sporazume: prijestolonasljednik Mohammad Bin Salman je i 2024. i 2025. ponovio da se kraljevstvo neće odreći zahtjeva za palestinskom državom sa Istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom, dok je bivši šef saudijske obavještajne službe princ Turki bin Faisal u decembru 2025. poručio da Rijad normalizaciju ne razmatra dok se Izrael ne počne ponašati u skladu s međunarodnim pravom.

Princ je u novembru 2025. posjetio Bijelu kuću prvi put nakon sedam godina i rekao Trumpu da bi se priključio sporazumima uz jasan put prema dvije države, ali da saudijsko javno mnijenje to trenutačno ne dopušta. Nije pristao na normalizaciju, ali je kući odnio je konkretne dobitke: strateški obrambeni sporazum, status "glavnog saveznika izvan NATO-a", povećanje saudijskih ulaganja u SAD na bilion dolara, a sada i nuklearni sporazum.

Analitičari to vide kao dosljednu strategiju: maksimizirati dobitke od Washingtona bez obvezivanja na normalizaciju, koju Rijad čuva kao kartu za povoljniji trenutak.

Više želja nego stvarnost

Izraelci su podijeljeni. Ministar finansija Bezalel Smotrich izjavio je da Izrael neće pristati na normalizaciju sa Saudijskom Arabijom ako njena cijena bude palestinska država, dodavši da Saudijci u tom slučaju mogu "nastaviti jahati deve po pustinji" - izjava koja je izazvala oštre osude u Zaljevu, nakon koje se ispričao za "neprimjerenu" usporedbu, ali ostao čvrst u samoj poziciji.

Analitičari to tumače prvenstveno unutarnjim odnosima: izbori za Knesset zakazani su za 27. oktobar 2026., a ankete pokazuju da bi Smotrichova stranka jedva prešla izborni prag, pa mu oštro odbijanje normalizacije služi za mobilizaciju baze. Čelnik oporbene stranke Demokrati Yair Golan suprotstavio mu se tvrdnjom da bi normalizacija sa Saudijskom Arabijom donijela diplomatsku, vojnu i privrednu korist.

Dugoročni rizik cijele slagalice leži u nepredvidivosti regije i proturječnim signalima koje aktuelna američka administracija šalje Rijadu i Jerusalemu istodobno. Demokratski senatori, pak, upozoravaju da današnji američki partner ne mora to biti i sutra, pa jednom prenesenu nuklearnu tehnologiju SAD možda neće moći kontrolirati.

Dok se izraelska unutarnja proturječnost - između dijela vlade koji želi normalizaciju i dijela koji je uvjetuje odbijanjem palestinske državnosti - ne razriješi, saudijsko-izraelska normalizacija vjerovatno će ostati više američka želja nego stvarnost, dok Rijad nastavlja skupljati konkretne dobitke poput moćnog oružja, a sada i nuklearne tehnologije.