Prijeti li Rumuniji "novi Černobil"? Stručnjaci otkrivaju koliko je situacija ozbiljna

Niske razine Dunava zbog velike suše i visokih temperatura dovele su do problema s hlađenjem reaktora u rumunskoj nuklearnoj elektrani Cernavoda. Jedan reaktor je već zaustavljen, dok su vlasti poduzele hitne mjere kako bi osigurale dovoljan dotok vode za drugi. Ipak, stručnjaci upozoravaju da samo zaustavljanje reaktora ne znači nuklearnu opasnost.

Rumunija se ovog ljeta suočava s ozbiljnim problemom zbog rekordno niskog vodostaja Dunava. Nuklearna elektrana Cernavoda, jedina nuklearna elektrana u zemlji, koristi vodu iz Dunava za hlađenje svojih sistema.

Zbog pada vodostaja jedan od dva reaktora već je morao biti zaustavljen, dok je postojala mogućnost da bude zaustavljen i drugi. Reuters je 6. augusta objavio da su rumunske vlasti odgodile plan preusmjeravanja vode iz Dunava, zbog čega je prijetilo novo zaustavljanje reaktora.

Trending

S ove strane Drine | Dragan Banjac: Plemenski mentalitet pobijedio

Situacija je posljedica dugotrajne suše i ekstremnih temperatura, a protok Dunava pao je na približno trećinu uobičajenog augustovskog nivoa.

Kontrolirana eksplozija za preusmjeravanje vode

Rumunske vlasti već su poduzele neuobičajene mjere kako bi osigurale dovoljan dotok vode do elektrane.

Početkom augusta izvedena je kontrolirana eksplozija kojom je uklonjena stijena koja je ometala protok vode, čime se nastojalo povećati količinu vode dostupnu za hlađenje elektrane. Reuters je potom izvijestio i o planu postavljanja teglenica kako bi se dodatno preusmjerila voda prema postrojenju.

Cernavoda ima dva nuklearna reaktora tipa CANDU-6. Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), oba su u normalnim okolnostima operativna, a nuklearna energija je 2025. godine činila oko 20,5 posto rumunske proizvodnje električne energije.

Znači li nedostatak vode opasnost od "novog Černobila"?

Naslovi o nuklearnoj elektrani kojoj prijeti zaustavljanje zbog nedostatka vode izazvali su zabrinutost na društvenim mrežama. Međutim, potrebno je razlikovati smanjenje proizvodnje ili sigurno zaustavljanje reaktora od nuklearne nesreće.

Cernavoda je projektirana tako da može sigurno zaustaviti reaktore i u uvjetima problema s rashladnim sistemom. Rumunski regulatorni i sigurnosni dokumenti predviđaju različite sisteme za odvođenje topline nakon gašenja reaktora, uključujući sisteme koji koriste vodu iz Dunava.

Nuclearelectrica u svojim dokumentima navodi da se voda iz Dunava koristi za hlađenje određenih sistema elektrane, ali ne dolazi u kontakt s primarnim, nuklearnim krugom reaktora. Nakon korištenja voda se vraća u riječni sistem.

Zato smanjenje dostupnosti vode može predstavljati ozbiljan operativni problem, ali samo po sebi ne znači da je reaktor pred topljenjem ili eksplozijom, piše Lad Bible.

Zašto se reaktor uopće zaustavlja?

Nuklearni reaktor proizvodi veliku količinu topline tokom rada. Čak i nakon što se lančana reakcija zaustavi, gorivo još određeno vrijeme proizvodi takozvanu zaostalu toplotu, koju je potrebno uklanjati.

Zbog toga sigurno zaustavljanje ne znači da hlađenje više nije potrebno. Međutim, količina topline koju treba odvoditi nakon gašenja znatno je manja nego tokom normalnog rada.

Rumunski sigurnosni dokumenti navode više načina za uklanjanje zaostale topline nakon gašenja reaktora, uključujući primarni i alternativni sistem odvođenja topline.

Stručnjaci: Černobil i Cernavoda nisu ista situacija

Poređenje s katastrofom u Černobilu iz 1986. godine potrebno je uzeti s velikim oprezom. Cernavoda koristi reaktore tipa CANDU-6, dok je Černobil koristio potpuno drugačiji tip reaktora RBMK.

IAEA i rumunski sigurnosni dokumenti također pokazuju da su kod Cernavoda analizirani različiti ekstremni scenariji, uključujući visoke i niske nivoe Dunava, ekstremne temperature i druge vanjske rizike.

Zbog toga stručnjaci naglašavaju da sigurno zaustavljanje reaktora zbog nepovoljnih uslova hlađenja samo po sebi ne predstavlja nuklearnu nesreću.

Trenutna situacija u Rumuniji prije svega pokazuje koliko ekstremne suše i klimatske promjene mogu utjecati na energetski sistem. Problem nije samo nuklearna energija nizak vodostaj Dunava istovremeno otežava rad hidroelektrana i dodatno opterećuje proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom u regiji.