Reutersovi izvori tvrde: Amerika ozbiljno razmatra udare na Iran, ovo su opcije

Američki predsjednik Donald Trump razmatra niz opcija protiv Irana koje uključuju ciljane vojne udare na sigurnosne snage i njihove zapovjednike, s ciljem da se ohrabre prosvjednici i potakne promjena režima, potvrdilo je više izvora za Reuters.

Prema navodima američkih izvora upoznatih s raspravama u Washingtonu, Trump želi stvoriti uvjete za političke promjene u Iranu nakon što je nasilno gušenje prosvjeda ranije ovog mjeseca, u kojem su ubijene hiljade ljudi, ozbiljno oslabilo nacionalni pokret otpora.

Opcije koje se razmatraju uključuju udare na institucije i zapovjednike koje SAD smatra odgovornima za represiju nad građanima, kako bi se prosvjednicima pružilo samopouzdanje da preuzmu državne i sigurnosne objekte. Jedan izvor navodi da se razmatra i znatno šira vojna operacija, uključujući napade na iranska postrojenja za balističke projektile i nuklearni program.

Trending

Ako putujete danas, obratite pažnju: Odroni i snijeg na ovim pravcima

Ipak, drugi američki izvor ističe da Trump još nije donio konačnu odluku o vojnoj intervenciji. Dolazak američkog nosača aviona USS Abraham Lincoln i pratećih ratnih brodova na Bliski istok dodatno je proširio mogućnosti za vojnu akciju.

Saveznici skeptični: Zračni udari ne mogu srušiti vlast

Izraelski i arapski dužnosnici, kao i zapadni diplomati, upozoravaju da zračni udari sami po sebi ne mogu srušiti klerikalni režim u Teheranu. Smatraju da bi vojna intervencija mogla imati suprotan učinak i dodatno oslabiti već uzdrmani prosvjednički pokret.

Direktor Iranskog programa pri Institutu za Bliski istok Alex Vatanka ocijenio je da su prosvjedi "herojski, ali nadjačani", naglašavajući da bez ozbiljnih prebjega unutar vojske nema realnih izgleda za rušenje vlasti. Visoki izraelski dužnosnik izjavio je da čak ni eliminacija vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija ne bi dovela do pada režima, jer bi sistem brzo proizveo novog lidera.

Hiljade mrtvih, duboka kriza ostaje

Iransko vodstvo priznalo je nekoliko hiljada smrtnih slučajeva tokom gušenja prosvjeda, dok organizacije za ljudska prava navode znatno veće brojke. Američka grupa HRANA tvrdi da je ubijeno 5.937 ljudi, uključujući 214 pripadnika sigurnosnih snaga, dok službeni podaci govore o 3.117 mrtvih. Reuters navodi da te brojke nije mogao neovisno potvrditi.

Hamenei, koji ima 86 godina, povukao se iz svakodnevnog upravljanja državom, ali i dalje ima ključnu riječ o ratu, nasljeđivanju i nuklearnoj strategiji. Analitičari upozoravaju da bi eventualni vakuum vlasti mogao dovesti do preuzimanja potpune kontrole od strane Revolucionarne garde, dodatno pojačavajući represiju i regionalne tenzije.

Strah od regionalne destabilizacije

Zemlje Bliskog istoka, uključujući Saudijsku Arabiju, Katar, Oman i Egipat, lobirale su protiv vojne akcije, upozoravajući da bi kolaps Irana mogao izazvati regionalni haos, val izbjeglica i poremećaj protoka nafte kroz Hormuški tjesnac.

Prema procjenama analitičara, najizgledniji scenario nije brza promjena režima, već dugotrajna erozija sistema kroz ekonomski kolaps, unutrašnje sukobe i osporavano nasljeđivanje vlasti, što bi Iran držalo u stanju duboke nestabilnosti.