Raste strah u Europi: Većina stanovništva snažne NATO zemlje se boji napada Vladimira Putina

Najnovije ispitivanje javnog mnijenja pokazuje: Nijemce više brine da bi Putin mogao napasti i druge zemlje nego domaća politika. U februaru su prijevremeni izbori i CDU/CSU i dalje u ispitivanju ima najveću podršku.

Problema u Njemačkoj ne nedostaje: privreda nije u dobrom stanju, sve više firmi planira smanjiti broj zaposlenih. Osim toga i skupoća je velika, a zbog raspada vladajuće koalicije 23. februara se održavaju prijevremeni parlamentarni izbori.

No po ispitivanju građana Deutschlandtrend, koje je redovno provodi agencija Infratest-dimap, najveći strah kod Nijemaca izaziva pomisao da bi se rat u Evropi mogao proširiti i da bi Putin mogao napasti i druge države osim Ukrajine – to je velika ili najveća briga za čak 65 posto upitanih. Odmah na drugom mjestu –1 posto ispitanika je zabrinuto zbog mogućnosti da bi Njemačka mogla biti uvučena u rat u Ukrajini.

Trending

Novi detalji napada u Njemačkoj: Najmanje 11 mrtvih, poznato ko je napadač

Tek na trećem mjestu (59 posto) je briga građana da Njemačka i nakon prijevremenih izbora neće dobiti stabilnu vladu. 

Ako se pogledaju rezultati ispitivanja o podršci strankama, to će doista biti teška zadaća: gotovo je izvjesno da će doći do promjene na vlasti i da će demokršćani (33 posto podrške) dobiti mandat za formiranje vlade. A onda sve postaje složeno. Druga po veličini parlamentarna skupina u Bundestagu će vjerojatno biti desničarski populisti iz Alternative za Njemačku (AfD) koju podržava 19 posto upitanih. Iako bi koalicija s tom strankom matematički bila dovoljna za većinu u parlamentu, za CDU/CSU je koalicija s AfD-om apsolutno isključena.

Prije 1 dan

Nakon izglasavanja nepovjerenja Scholzu: Ko je sljedeći njemački kancelar?

To znači da će čelnika CDU-a i kandidata demokršćana za kancelara Friedricha Merza čekati neugodna zadaća da unatoč svemu stvori stabilnu koaliciju. Inače, čak nevjerovatnih 60 posto upitanih ne misli da će Merz biti dobar kancelar. 29 posto ispitanika misli kako bi bilo dobro formirati 'veliku' koaliciju, dakle sa socijaldemokratima koje podržava još samo 14 posto upitanih. Nešto manje ispitanika (19 posto) savjetuje koaliciju sa Zelenima, koji imaju podršku 14 posto od 1.350 reprezentativno izabranih građana Njemačke u ovom ispitivanju.

Jedan partner neće biti dovoljan

No matematika govori kako neće biti dovoljna koalicija samo s jednom strankom. Najstabilnija opcija bi bila CDU/CSU, SPD i Zeleni. Njemački liberali, tradicionalni partneri stranaka Unije (CDU/CSU) u vladi, nakon potkopavanja vlade kancelara Scholza duboko su pali i izgubili naklonost građana – da su izbori iduće nedjelje biralo bi ih samo 3 posto upitanih. To znači da je veliko pitanje hoće li uspjeti preći izborni prag od 5 posto na izborima, makar teoretski postoji mogućnost da ipak uđu u Bundestag direktnim mandatima –li teško da će i tako biti ikakav faktor za formiranje koalicije.

Koalicijski partner bi – također samo teoretski – mogao biti Savez Sahre Wagenknecht (BSW) koji s 5 posto prelazi izborni prag, ali po političkim gledištima je teško spojiv s demokršćanima Friedricha Merza.

Prije 1 dan

Putinova tvrdnja će uznemiriti mnoge: Dogovorili smo mir s Ukrajinom, ali je ovaj čovjek to zabranio

Mišljenje Nijemaca o ratu u Ukrajini

Autori ovog ispitivanja javnog mnijenja su željeli više doznati i o mišljenju Nijemaca o ratu u Ukrajini. Uporno raste broj građana koji misle kako Njemačka 'previše' podržava Ukrajinu u ratnim naporima (39 posto - 3 posto više nego mjesec dana ranije).

Istovremeno nema velikog oduševljenja idejom skorog američkog predsjednika Trumpa da se za mir u Ukrajini Kijev treba odreći dijela svog teritorija. 78 posto upitanih misli kako jedino Ukrajina može odlučiti o tome kada i kako pregovarati o miru, makar 53 posto upitanih misli kako je realno da će se žrtva agresije morati odreći dijela svog teritorija da bi prestao rat, piše Deutsche Welle.

Zanimljivo je kako to mišljenje podjednako dijele i na zapadu i na istoku Njemačke, koji je tradicionalno više naklonjen Kremlju. A na pitanje, treba li Ukrajina u nekoj perspektivi biti primljena u NATO, pozitivno je odgovorilo 52 posto zapadnonjemačkih građana, ali samo 37 posto upitanih s područja bivše socijalističke Njemačke.