Prošlo je 80 godina od oslobođenja Auschwitza, preživjeli upozoravaju: "Sadašnjost je vrlo mračna"
Na današnji dan prije 80 godina, odnosno 27. januara 1945. godine, oslobođen je koncentracioni logor Auschwitz.
Bivši logoraši tamo će u ponedjeljak jedini pripovijedati, a kraljevi, predsjednici, premijeri samo šutke slušati.
Više od 50 državnih ambasada većinom najviše razine okupit će se na komemorativnoj svečanosti kojom se obilježava 80 godina otkako su vojnici Crvene armije oslobodili najužasniji među logorima smrti. Auschwitz je postao simbol holokausta koji je nacistička Njemačka provela nad šest miliona Židova, od kojih je milion umrlo upravo na tom mjestu od 1940. do 1945, prenosi Hina.
Teško povrijeđena pješakinja u nesreći u Sarajevu: Za volanom Porschea bio policijski službenik
Dužnosnici muzeja na mjestu bivšeg koncentracijskog logora Auschwitz I i logora za istrebljenje Auschwitz-Birkenau, podignutih u okupiranoj Poljskoj kod grada Oswiecima, rekli su da ovaj put da ne žele govore političara.
Pripovijedat će samo preživjeli – a doći će ih pedesetak – vjerovatno na posljednjoj velikoj komemoraciji na kojoj će ih biti u značajnijem broju.
Preživjela Holokaust: 'Budite oprezni, tako je i onda počelo'
Među svjetskim liderima koji će doći na komemoraciju bit će francuski i njemački predsjednik Emmanuel Macron i Frank-Walter Steinmeier, bit će ondje i britanski kralj Karlo.
"Neće biti političkih govora", rekao je direktor memorijala i muzeja Auschwitz-Birkenau Piotr Cywiński u nedavnom intervjuu za Guardian.
"Želimo se usredotočiti na posljednje preživjele koji su među nama i na njihovu priču, njihovu bol i traumu i na moralne obveze koje nam ostavljaju", dodao je.
A njih je sve manje jer su većinom vrlo stari i često slabog zdravlja.
Preživjeli koji su govorili uoči godišnjice za agenciju France presse naglašavaju važnost očuvanja sjećanja na ono što se dogodilo kada oni više neće biti živi svjedoci. Upozoravaju i na rastuću mržnju i antisemitizam u svijetu i govore o svojim strahovima da će se povijest ponoviti.
Kako su u januaru 1945. sovjetske približavale Auschwitzu, njemački SS-ovci natjerali su 60.000 zatvorenika na hod prema zapadu, poznat kao Marš smrti. Nacisti su se prije bijega potrudili uništiti svoju tvornicu smrti, digavši u zrak plinske komore i krematorije u Birkenauu.
Survivors return as world remembers Auschwitz 80 years after liberation https://t.co/6NRRY8ypHj
— BBC News (World) (@BBCWorld) January 26, 2025
Crvena armija stigla je 27. januara na mjesto 'apsolutnog zla', pronašavši tamo oko 7.000 preživjelih. Taj dan UN je proglasio Međunarodnim danom sjećanja na holokaust.
U najvećoj tvornici smrti u Drugom svjetskom ratu tačan broj mrtvih nije poznat sa sigurnošću, ali historirači ocjenjuju da je pogubljeno ili umrlo od bolesti, gladi i iscrpljenosti oko 1,1 milion muškaraca, žena i djece, od kojih oko milion Židova. Ostali su uglavnom bili Poljaci, Romi i ruski zarobljenici.
Auschwitz-Birkenau postao je najcrnje mjesto pogubljenja Židova u okviru nacističkog 'konačnog rješenja'. Mjesto, upisano na svjetsku listu baštine UNESCO-a, svake godine posjeti oko dva miliona ljudi.
Četrdesetak preživjelih pristali su govoriti za agenciju France presse uoči godišnjice. Iz 15 zemalja, od Izraela do Poljske, Rusije i Argentine, od Kanade do JAR-a pripovijedali su svoje priče.
"It happened, there is can happen again."
— World Jewish Congress (@WorldJewishCong) January 26, 2025
January 27 will be 80 years since the liberation of Auschwitz, the killing machine which consumed 1.1 million lives.
Don't be indifferent. #WeRemember in order to reaffirm our commitment to fighting hatred.https://t.co/INXA7eV66T pic.twitter.com/7MJC0pGC8q
"Kako je svijet mogao dopustiti Auschwitz?", pita se 95-ogodišnja Marta Neuwirth iz Santiaga, rođena u Mađarskoj. Imala je 15 godina kada je transportirana u Auschwitz.
Julia Wallach kojoj je danas skoro 100 godina teško govori o onome što joj se dogodilo. Parižanka je u posljednjem trenutku skinuta s transporta za plinsku komoru. No koliko joj god bilo mučno svjedočiti o strahotama, ne posustaje.
Kao i Naftali Furst, 92-godišnjak rođen u Bratislavi koji godinama obilazi Njemačku, Austriju i Češku kako bi prenio mladima svoja sjećanja tako da ni oni "nikad ne zaborave što se dogodilo".
Francuskinja rođena u Poljskoj, Ester Senot (97), obećala je umirućoj sestri da će "govoriti o onome što nam se dogodilo.. da nas historija ne zaboravi". Stoga je u decembru bila pratnja grupi mladih u Birkenauu.
Mnogima je svjedočenje dalo smisao životu nakon što su vidjeli svoje roditelje poslane u plinske komore, braću ili sestre odnesene glađu, iscrpljenošću, bolešću. Mnogi su tek nakon rata saznali da su ostali bez cijelih obitelji.
Osamdeset godina kasnije, jesu li njihova svjedočanstva od ikakve koristi? Novinarima kažu da ih boli i zabrinjava stanje u svijetu. Neke ovo doba podsjeća na tridesete godine prošlog stoljeća.
Od Italije koju vodi Giorgia Meloni, čelnica stranke Braća Italije do uspona Alternative za Njemačku (AfD), povratak ekstremne desnice ih užasava.
"Sadašnjost je vrlo mračna", kaže Bečanin Erich Richard Finsches (97), preživjeli iz Auschwitz-Birkenaua koji je s čuđenjem promatrao historijske pobjedu Slobodarske stranke (FPÖ) u Austriji. Kaže da su austrijski birači prevareni kao što je Adolf Hitler – rođen u Austriji – svojedobno prevario Nijemce.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.