Prijelomni dani: Rusija započela ključnu bitku, Ukrajina sprema 'ponudu koju Trump ne može odbiti'

Počela je velika rusko-sjevernokorejska ofenziva u Kurskoj oblasti. Angažirano je oko 50 hiljada vojnika, od kojih deset hiljada pješadinaca Sjeverne Koreje, a prema ratnim izvješćima, Ukrajinci su potisnuti s gotovo pola područja koje drže od početka augusta.

Prema navodima ruskih neovisnih izvora, Vladimir Putin želi vratiti taj teritorij najkasnije do kraja ove godine kako bi u što lagodnijoj situaciji dočekao primopredaju vlasti u Bijeloj kući. I londonski The Telegraph, pozivajući se na svoje izvore u britanskoj obavještajnoj službi, tvrdi da je Putin "dao naredbu" svojoj armiji da sve mora biti završeno do inauguracije Donalda Trumpa 20. januara 2025. godine.

Naime, i u Moskvi i u Kijevu pripremaju se za "mirovni plan" koji će im "izručiti" novi predsjednik SAD-a Trump, a očekuje se da bi to moglo biti u sljedećih četiri do pet mjeseci, dakle najkasnije do marta ili početka aprila. Iako u Moskvi tvrde da "ono što se zasad zna" njima izgleda "apstraktno", nije tajna da se i u Kremlju pripremaju za Trumpov prijedlog i žele dotad zauzeti što bolje pozicije.

Trending

Radovi u završnoj fazi: Pogledajte kako izgleda prvi prodajni Lidl objekat u Sarajevu

Tako Telegraph navodi da ruska vojska, osim Kurska, nastoji zauzeti što više područja u Donbasu, Zaporožju i Hersonu, odnosno pokušati osvojiti većinu onih područja koja je Moskva u septembru 2023. godine proglasila "svojim teritorijem" i priključila Rusiji, a da ih još ne kontroliše.

Uz to pokušava osvojiti što više područja i u ukrajinskoj Sumskoj oblasti.

Russia's #Kursk counteroffensive begins: 50k Russian & North Korean troops attack #Ukraine army

Watch pic.twitter.com/6n3ntgyXkp

— The Times Of India (@timesofindia) November 12, 2024

Trumpovom planu svi pristupaju oprezno. U Moskvi zapravo već razmišljaju da taj plan, ako im neće ići potpuno u korist, a vjerovatno neće jer će biti nekakav kompromis, "pristojno" odbiju ili odugovlače kako ne bi naljutili Trumpa, odnosno da ga ne "uvrijede", a ipak pokažu da su kooperativni.

The Washington Post je objavio da se Trump telefonom čuo s Putinom te mu, prema njihovim izvorima, "savjetovao da ne ide u eskalaciju sukoba", da ne zanemari "da SAD ima prilično vojnika u Europi", ali i da je spreman "prepustiti osvojena područja Rusiji". No, iz Kremlja su rekli da se razgovor nije dogodio. "To je sve čista izmišljotina", rekao je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov, ali zapadni mediji nisu u to sasvim sigurni.

I Ukrajina se priprema za Trumpov prijedlog, pa Reuters javlja kako i Kijev želi imati što bolju poziciju na frontu prije nego što stigne prvi prijedlog, a za to pritišće odlazeću američku administraciju da ubrza isporuku oružja (u Kijevu postoji strah da bi Trump mogao usporiti dostavu pomoći) te odobri da dalekometnim projektilima mogu gađati ciljeve duboko u ruskom teritoriju.

Prije 1 dan

Trump planira velike promjene koje niko nije očekivao: Želi da evropski vojnici dođu u Ukrajinu?

Reutersov neimenovani sugovornik iz okruženja predsjednika Volodimira Zelenskog kaže kako je sljedećih četiri-pet mjeseci ključno (upravo do trenutka kada bi Trump mogao izaći s prijedlogom). Sugovornik Reutersa tvrdi da će se u tom razdoblju "odrediti pregovaračke pozicije zaraćenih strana".

Stoga novi ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha priprema što skoriji susret Zelenskog i Trumpa. Iako se ne zna kada bi se to moglo dogoditi, pretpostavlja se da bi do njega moglo doći prije inauguracije. Podsjetimo da se Trump veće telefonom čuo sa Zelenskim, a razgovoru je bio prisutan i Elon Musk koji je, prema navodima ukrajinskih medija, obećao da će i dalje Ukrajincima staviti na raspolaganje svoje satelite Starlink. Jutarnji piše da ukrajinci žele pogoditi Trumpov poslovni nerv.

The Financial Times (FT) je objavio da je Kijev svoj prijedlog za okončanje rata prilagodio nekim Trumpovim preferencama kako bi ga privoljeli na svoju stranu. Tako su predložili da "američke snage u Europi jednim dijelom, nakon rata, zamijene Ukrajincima". Ali najvažnije je da predlažu američkim kompanijama da nakon rata imaju prioritet u investiranju, pa čak i da Trump ima "punomoć kod investicijskog odabira" te da sa zapadnim partnerima "podijele svoje resurse", i to u prvom redu litij.