Deutsche Welle / Prava žena i Kur'an u Afganistanu

10. 05. 2022. u 16:13:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

Nejednak tretman žena u islamskim zemljama često se obrazlaže religijom. No moguće je i suprotno, kažu stručnjaci.

U početku je bio potreban oprez. Muškarce – imame, vjeroučenike, predstavnike talibana – trebalo je nagovoriti da se uopće uključe: naime, da razgovaraju sa ženama iz susjedstva, grada ili provincije. Nisu se međusobno poznavali, a samo zadaća prevladavanja jaza među spolovima, što je uobičajeno u konzervativnom društvu, zahtijevala je veliku senzibilnost, kaže Ellinor Zeino, koja je bila voditeljica ureda Fondacije Konrad-Adenauera u Kabulu do augusta prošle godine.

Razgovori koje je organizirala Fondacija započeli su 2020. godine osnivanjem grupe "Afganistanske žene mirovne posrednice", kaže Zeino. U jesen 2020. održan je prvi dijalog u hotelu u Kabulu, s ukupno 80 sudionika, uključujući 20 vjerskih učenjaka i plemenskih vođa iz različitih provincija zemlje. Prije toga su već bili mali, povjerljivi dijalozi i runde diskusija za "zagrijavanje". Uslijedilo je još sedam događaja. Serija je završila kada su talibani preuzeli vlast u augustu.

Iznenađujuće sličnosti

"Muškarci su s jedne strane bili znatiželjni, ali i rezervirani s druge strane", tako Zeino opisuje prvi susret. Dva najveća dijaloga održana su u Kabulu i Heratu, a većina ostalih u Kabulu. Žene i muškarci trebaju razgovarati o svojim iskustvima, a potom i o mogućim promjenama u odnosima među spolovima. Sve se odvijalo na bazi islama, na kojoj su obje strane pokušale raspravljati o tome kako se može osmisliti društveni sustav koji odgovara zahtjevima islamske tradicije, koji uvažava interese i perspektive žena više nego što je to do sada bilo uobičajeno.

Ellinor Zeino - undefined

Foto: DW.de: Ellinor Zeino

"Počeli smo s općim problemima koji pogađaju obje strane", kaže je Zeino za Deutsche Welle. "Na primjer s korupcijom. Ona pogađa oba spola, i jedni i drugi se moraju boriti s njom. Još jedna velika tema: gubitak rodbine u prošlim godinama i desetljećima. Sve strane su izgubile rodbinu i shodno tome patile. U razgovoru o tome sudionici su otkrili da su imali više zajedničkog nego što se očekivalo", kaže ona.

Tek tada je došlo do razgovora koji su se prvenstveno doticali problema žena. "Da bi se ovdje nešto postiglo, potrebno je biti veoma pažljiv i siguran u ophođenju s teološkim izvorima, prije svega, naravno, s Kur'anom", kaže ona.

Zeino navodi da je ovo potonje posebno važno za žene kako bi pokrenule dijalog među spolovima. Barem bi neke od žena, kako kaže, trebale biti upoznate s vjerskim tekstovima i na temelju njih moći raspravljati. Također je, kaže ona, bilo važno da u razgovorima ne sudjeluje nijedna žena iz dijaspore. "Zato što muškarci uglavnom ne priznaju žene koje su dugo živjele u inozemstvu i na njih se gleda kao na predstavnice Zapada. Osim toga, Afganistanke iz te zemlje duboko su ukorijenjene u društvu i poznaju probleme", kaže ona. Od augusta, mnoge od tih žena sada su i same u dijaspori, napominje Zeino. Također je bilo važno da žene dolaze iz različitih etničkih grupa, dobnih grupa, društvenih grupa i obrazovnih nivoa: "To je jedini način na koji grupa za raspravu može biti reprezentativna", kaže Zeino.

"Islamski feminizam"

Inicijativa zaklade koristi pristup pokreta koji se bori za prava žena utemeljenih na islamu, pokreta poznatog kao "feministički islam" ili "islamski feminizam". U ovom se pokretu prava žena shvaćaju onako kako su kodificirana u Povelji UN-a o ljudskim pravima. Feministički islam se od ovih deklaracija ljudskih prava ne razlikuje po sadržaju, već samo po obrazloženju: Ovo nije izvedeno iz prirodnog prava ili univerzalne etike, već iz islama.

Zapravo, postoje brojni odlomci u Kur'anu koji se mogu tumačiti u smislu jednakosti, kaže Milad Karimi, zamjenik voditelja Centra za islamsku teologiju na Univerzitetu Münster. Prvi ajeti četvrte sure su, kako kaže, temeljni. Tamo piše da je Bog stvorio ljudska bića - muško i žensko - od jednog bića. "Iz ovog ajeta se može izvesti princip jednake vrijednosti, a time i jednakosti", kaže on.

Milad Karimi - undefined

Foto: DW.de: Milad Karimi

Na temelju Kur'ana, feministički islam, kako on kaže, dovodi u pitanje trenutna tumačenja Kurana. "Naravno, napisali su ih muškarci za muškarce. Feminističke interpretacije protive se tumačenju religije koje se koristi za opravdavanje ugnjetavanja žena", kaže teolog iz Münstera.

Sociologinja Huma Ghosh, donedavna profesorica ženskih studija na Državnom univerzitetu u San Diegu, smatra pristup feminističkog islama jedinim razumnim načinom vođenja dijaloga s državom i vjerskim establišmentom: "Budući da većina teokratskih država nije temeljena na sekularnim principima, nije ni realno ni strateški izvlačiti prava žena iz ovog konteksta." Dakle, tamo gdje prevladava religiozni pogled na svijet, feminističke brige bi imale smisla samo ako bi bile odgovarajuće obrazložene. Inače ih vjerski poglavari regije uglavnom ne bi primijetili niti ih ozbiljno shvatili.

Kako dalje pod talibanima?

U Afganistanu je projekt dijaloga otkazan nakon što su talibani preuzeli vlast. U principu, međutim, ima smisla "nastaviti s islamski formuliranim problemima ženskih prava čak i pod vlašću talibana", kaže sociologinja Huma Ghosh. Ovo bi, kako kaže, bio "prvi korak". Ona ukazuje na inicijative islamskih feministica u Iranu koje su rezultirale time da država ženama daje neka prava. Ovo je "nužna strategija u teokratskim državama", kaže ona.

Talibani većinom nastavljaju s reakcionarnim tumačenjem islama i kada je riječ o pravima žena - undefined

Foto: DW.de: Talibani većinom nastavljaju s reakcionarnim tumačenjem islama i kada je riječ o pravima žena

Teolog Milad Karimi također kaže da je feministički islam napredovao u nekim muslimanskim zemljama, poput Pakistana ili muslimanskih zajednica u Indiji. Doduše, kako kaže, tu nema apsolutne jednakosti. "Ali žene barem u određenoj mjeri sudjeluju u javnom životu. Iako njihova prava nisu jasno dokumentirana, postoji mnogo pokreta koji ih zagovaraju", kaže Karimi.

Do augusta 2021., kada su talibani preuzeli vlast, muškarci i žene su mogli barem imali temeljno razumijevanje, kaže Ellinor Zeino. "Žene su na taj način mogle muškarcima opisati svoju patnju u diskriminirajućim uvjetima. Željele su više obrazovanja, veću ulogu u javnosti i zaštitu od nasilja, kako seksualnog tako i drugih. Muškarci često nisu bili svjesni ove perspektiva uopće", kaže ona. U daljnjim razgovorima žene su željele zamoliti vjerske učenjake da raspravljaju i kritiziraju ove uvjete. Ali onda, kada su talibani preuzeli vlast i zapadne institucije su se povukle, pregovori su propali.

Bilo bi poželjno da se razgovori nastave i u novom omjeru snaga, kaže Zeino. Međutim, to će vjerojatno biti teško, kaže Milad Karimi. "Talibani većinom nastavljaju s reakcionarnim tumačenjem islama", kaže on. Žene se plaše prisilnog braka s talibanima. Porodice u finansijskim poteškoćama udaju svoje kćeri za fundamentaliste kako bi mogle preživjeti od novca za mladu. "U ovoj situaciji islam, onako kako ga talibani shvaćaju, nije dio rješenja, već dio problema", kaže Karimi.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (2)