Potpuno nespremna: Koliko bi Europi trebalo da reaguje na Putinov napad?

Europa se suočava s ozbiljnim infrastrukturnim i administrativnim poteškoćama koje znatno usporavaju premještanje vojnika i teške opreme prema istočnom dijelu NATO-a.

Prema procjenama, trenutno je potrebno oko 45 dana da se veće stanice prebace iz zapadnih luka do granica Rusije ili Ukrajine, iako je cilj to skratiti na tri do pet dana, navodi Financial Times.

Kao ključni problemi ističu se zastarjela i neusklađena infrastruktura. Naprimjer, oštećeni mostovi (poput srušenog mosta Carola u Dresdenu), tuneli i željezničke pruge nisu dovoljno čvrsti za transport teške vojne opreme. Dodatno, željeznički sistemi nisu standardizirani — naročito u baltičkim državama i na Pirenejskom poluotoku, gdje lako nastaju uska grla. Standardni europski željeznički profil preuzak je za vojni teret, a stručnjaci upozoravaju da bi nagibi tračnica mogli dovesti do prevrtanja opreme.

Trending

Napad na univerzitetu Brown u SAD-u: Policija saopćila - 'priveli smo osobu od interesa'

FT podsjeća da je Francuska 2022. morala slati tenkove u Rumuniju mediteranskom brodskom rutom jer njemačka cestovna infrastruktura nije izdržala njihovu težinu. Europsku vojnu saradnju otežavaju i hiljade propisa, carinskih procedura i ograničenja za vozače kamiona koja vrijede i za vojne konvoje, ne samo komercijalne.

Naime, dok se vojska kreće kroz zemlje koje nisu u ratu, vrijede civilna pravila. Sve to potencijalno predstavlja značajan problem za Europu u kojoj se već neko vrijeme govori o mogućnosti da će u ne tako dalekoj budućnosti biti primorana braniti se od vanjskog napada, piše Jutarnji.

NATO koristi papirnu dokumentaciju

FT podsjeća i da NATO još uvijek koristi papirnu dokumentaciju zbog straha od cyber napada.

Pripreme za slučaj ‘zlu ne trebalo‘ već su u toku. List napominje da je EU identificirala oko 2800 kritičnih infrastrukturnih ‘uskih grla‘, ali samo 500 ih je prioritetnih. Stručnjaci smatraju da je potrebna bolja koordinacija, a jedan od načina koji se spominje je korištenje budućeg ‘vojnog Schengena‘.

Na taj način, navode, barem bi se standardizirala raznolika pravila koja trenutno vrijede za kretanje vojski. Njemačka, Poljska i Nizozemska prošle su godine učinile korak u tom smjeru i potpisale sporazum o pojednostavljenju prekograničnog vojnog transporta.

Francuski zastupnik François Kalfon primijetio je da ‘za isti konvoj kamiona‘ može postojati više različitih zahtjeva u svakoj zemlji. Papirnati dokumenti vjerojatno će i dalje biti obavezni, jer NATO zbog straha od cyber napada preferira postojanje fizičkog dokumenta.

"Ovi primjeri služe kao oštar podsjetnik da se europska utrka naoružavanja ne svodi samo na nabavku oružja ili izgradnju velikih vojski. Mora također biti moguće brzo prebaciti vojnike, opremu i streljivo sa zapada - gdje je smještena većina snaga NATO-a - na istočno krilo saveza, upozorava FT. ‘Vojna mobilnost ključna je komponenta učinkovite sigurnosti i obrane, a odgovarajuća infrastruktura pomaže saveznicima da osiguraju da možemo dovesti prave snage na pravo mjesto u pravo vrijeme’, rekao je dužnosnik NATO-a."