! / Pješčane oluje haraju Bliskim istokom, štete ogromne: 'Uzrok potražite na Arktiku!'

26. 05. 2022. u 09:35:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

Nebo od Dubaija pa sve do Sirije je zadobilo apokaliptično narančastu boju kad su prašina i pijesak ovaj mjesec poletjeli kroz zrak.

Hiljede ljudi na Bliskom istoku su pohrlile u bolnice, jer nisu mogli pravilno disati. U Siriji su zdravstveni radnici kreirali rezerve kisika. Poslovi i škole u Bagdadu su zatvoreni, Teheran je obustavio letove, a Kuvajt je zaustavio pomorski promet.

Pješčane oluje ne poznaju granice. One prijete da naprave pustoš na području koje je iznimno važno za globalnu ekonomiju, s potencijalom da naprave utjecaj na sve, od cijena na benzinskim postajama u SAD do brzine isporuke paketa iz Kine u Španiji, piše CNN.

Stručnjaci upozoravaju da fenomen samo postaje gori. Do toga dolazi dijelom zbog klimatskih promjena jer područja u ovoj regiji postaju toplija i suša, a ekstremnije vremenske prilike kreiraju intenzivnije oluje.

Bliski istok je krucijalno važan za globalnu trgovinu i opskrbu energijom, tu se nalazi gotovo polovica poznatih svjetskih rezervi nafte i tri strateški važna plovna puta.

Dio destruktivne moći oluja se mogao vidjeti u martu 2021. kad je Sueski kanal bio blokiran šest dana zbog broda koji se prevrnuo zbog pješčane oluje, zaustavivši pritom skoro 60 milijardi dolara trgovine. Dvanaest posto globalne trgovine prolazi kroz taj tjesnac.

Ali oluje kreiraju najveću štetu na zdravlje ljudi na Bliskom istoku i na njihovu ekonomiju. Prema Svjetskoj banci ovaj fenomen košta ekonomiju ove regije 13 milijardi dolara godišnje.

Dok su pješčane oluje tipične za ovo doba godine, sad se događaju s učestalošću kakva ranije nije viđena, kažu stručnjaci.

Irak je posebno jako pogođen, a oluje se događaju na gotovo sedmičnoj bazi ovog proljeća. Prema Ali Attiyi, profesoru atmosferske znanosti na Sveučilištu Mustansirija u Bagdadu, u tipičnom proljeću bi se dogodila jedna do tri oluje u mjesecu, ali barem devet velikih oluja se u zemlji dogodilo od aprila, a još ih se očekuje.

Irački dužnosnik je ove godine upozorio da zemlja ima prosječno 272 'prašnjava dana' godišnje, a 300 dana prašine se predviđa do 2050.

"Ono što se događa u Iraku bi trebalo služiti kao rano upozorenje na ono što bi se moglo dogoditi u drugim dijelovima regije", kazao je za CNN Mohammed Mahmoud, voditelj programa klime i vode na Bliskoistočnom sveučilištu.

Zemlje u Zaljevu su posebno osjetljive na povećani broj pješčanih oluja, kazao je, dodavši da su zemlje poput Egipta i Libije također u riziku.

Šteta se zbraja od uništenih poljoprivrednih uroda i oštećenih strojeva do zatvorenih luka i aerodroma i sati provedenih na čišćenju cesta i druge infrastrukture.

Faktori iza povećanog broja oluja su kompleksni - stručnjaci krive povišene temperature i ekstremnu sušu, kombiniranu s godinama lošeg upravljanja sa zemljom i vodom u zemljama kao što su Irak i Iran za povećanu dezertifikaciju i eroziju tla.

Suši gornji sloj tla znači da više izvora prašine može biti pokrenuto snažnim vjetrovima koji pušu širom Bliskog istoka.

Neki stručnjaci kažu da su godine rata također odigrale ulogu u degradaciji tla, što vodi do povećanja količine izvora prašine.

"Oružani sukob je imao veliki utjecaj na okoliš, na upravljanje i na društvo", kazao je Igor Malgrati, savjetnik Međunarodnog odbora Crvenog križa za vodu i habitat na Bliskom istoku.

Efekti klimatskih promjena će samo pojačati ove probleme. Temperature na Bliskom istoku se podižu dvostruko brže dok globalni prosječni i klimatski modeli predviđaju pad u oborinama u nekim ključnim dijelovima regije.

Pješćana oluja - undefined

Foto: EPA-EFE: Pješćana oluja

Ali dio problema bi mogao potjecati iz mnogo daljeg izvora.

Diana Francis, voditeljica okolišnog i geofizičkog znanstvenog laboratorija na Sveučilištu Kalifa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima je došla do zaključka da je velika pješčana oluja 2015. koja je utjecala na dijelove Iraka i dijelove Arapskog poluotoka nastala zbog promjena u polarnim krajevima.

"Led koji se topi na Arktiku reducira temperaturu koja je kreirana između polarne regije i umjerenog pojasa i ovo tjera vremenske sustave da se sporije kreću preko naše regije", kazala je za CNN.

Strujanje koje dovodi do oluje se sada može dogoditi u nekoliko dana dok se prije, bez klimatskih promjena događalo u nekoliko sati i nastavilo dalje.

Dok su zemlje u ovoj regiji bile spore u svojoj zaštiti od oluja, neki ipak o tome vode računa.

"Postoji mogućnost da se nešto napravi po pitanju povećanja opskrbe vodom na ovim područjima (u Iraku)", kazala je Francis.

"Druga stvar koju se može pokušati je sadnja vegetacije kako bi se reduciralo ova pusta područja koja su izložena jakim vjetrovima".

U aprilu je Irak najavio da će obnoviti deset oaza u Zapadnoj pustinji kako bi se borio s povećanjem broja pješčanih oluja. Međutim, mnogi od ovih projekata su navodno blokirani u prošlosti zbog lošeg financijskog upravljanja.

U međuvremenu Saudijska Arabija se obvezala da posadi 10 milijardi stabala u zemlji i još 40 milijardi u regiji kako bi se borila s pješčanim olujama i dezertifikacijom.

U ovoj zemlji se nalazi najveća svjetska pješčana pustinja.

U 2016. godini Institut Masdar iz UAE-a je pokrenuo visokorazvijeni sistem prognoziranja oluja kojeg bi zemlje na Bliskom istoku mogle koristiti da se bolje pripreme za velike oluje.

Ali stručnjaci tvrde da se više toga treba napraviti i ako zemlje ne budu djelovale brzo, posljedice za regiju će biti razorne.

"Postoji rizik da će ove ljetne pješčane oluje postati uobičajene, upozorio je Mahmoud".

"Na duge staze, ako taj nivo učestalosti i veličine ustraje imat ćemo ozbiljne javnozdravstvene probleme s respiratornim tegobama i smrtima, kao i velike ekonomske štete", piše CNN.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA