Penzije u Europi na rubu kolapsa: "Mladi će morati sami da štede za starost"

Siromaštvo u starosti moglo bi postati norma za veliki dio europskog stanovništva ako se trenutačne politike penzija ne reformiraju temeljno, upozorila je europska regulatorica za radna mjesta i penzije.

"Jedan od pet Europljana već je u riziku da u starosti živi u siromaštvu", izjavila je Petra Hielkema, glavna direktorica Europske agencije za osiguranje i radne penzije (EIOPA) sa sjedištem u Frankfurtu. "To je, iskreno, nevjerojatno visok postotak. A kada pogledate žene, one imaju 30 posto veći rizik od toga."

Europa brzo stari

Kako piše Politico, Europa brzo stari, a u sljedećih 40 godina bit će samo 1,5 radnika po svakom penzioneru, što je polovica sadašnjeg omjera. "Neke zemlje su već na toj granici. A to nije održivo", dodala je Hielkema. "Europa ima problem s penzijama, a zemlje koje nemaju snažne dopunske penzione sisteme su zaista u riziku."

Trending

Nesreća u Sarajevu: Učestvovalo više vozila, gužva u saobraćaju

Decenijama je standardni europski model počivao na državnoj penziji koja osigurava starijim građanima dostojan život. No, kako ljudi žive dulje, a stopa rađanja opada, trošak financiranja tih sistema enormno raste. Uz to, tu su i drugi troškovi povezani sa starenjem stanovništva, poput zdravstvene i njege za starije, što značajno opterećuje porezne obveznike.

Jedno od rješenja je razvoj dopunskih privatnih ili radnih penzionih sistema koji omogućuju građanima da imaju osobni fond štednje za penziju. Skandinavske zemlje najbolje su pripremljene za nadolazeću krizu jer, piše Večernji, kombiniraju nekoliko izvora prihoda za penzionere: sistem "pay-as-you-go", radne penzione fondove — gdje se štednja stječe kroz rad — te dodatna ulaganja u tzv. penzione proizvode. Međutim, mnoge zemlje, posebno u Istočnoj i Južnoj Europi, oslanjaju se gotovo isključivo na državne penzije, koje su često znatno manje u usporedbi s plaćama. U mnogim slučajevima građani nisu ni svjesni svog stvarnog penzijskog statusa jer javne institucije i poslodavci ne pružaju potpuni pregled prava i ušteđenih sredstava. Bruxelles može dati samo preporuke jer je nadležnost u rukama nacionalnih vlada.

08.08.25. 17:38

Ispod prosjeka: Ovdje su najmanje penzije u Njemačkoj

U nadolazećim mjesecima Europska komisija planira izdati preporuke o štednim računima i penzijama kako bi se odgovorilo na demografske i financijske izazove EU-a. Do kraja godine predložit će digitalne račune za štednju i ulaganja svakog građanina, sisteme za praćenje penzija, informativne panele za komunikaciju o penzijskim pravima te porezne poticaje za privlačniju štednju za starost. Također će preispitati pravila EU-a za radne penzijske fondove i penzijske investicijske proizvode.

Automatski sistem

Ključna mjera u paketu jest automatsko uključivanje radnika u radne penzione fondove, slično sistemima u Velikoj Britaniji, Poljskoj i Italiji. "Automatski ćete biti uključeni u penzijske fondove ako radite. Ako to ne želite, morate se svjesno isključiti." Trenutačno, ljudi se mogu dobrovoljno uključiti, no inertnost znači da to rijetko čine. Mehanizam automatskog uključivanja pokazao je da povećava štednju putem posla, što osigurava dodatna sredstva za penziju. Sistem će se također odnositi na samozaposlene i radnike na povremenim poslovima.

Na kraju, nacionalne vlade moraju provesti ovakve reforme, a tema penzija je politički osjetljiva. Primjerice, francuska vlada François Bayroua izgubila je podršku socijalista kada radnici i poslodavci nisu postigli dogovor o reformi penzija. Ove godine njemački kancelar Friedrich Merz pozvao je mlade da sami štede za penziju, što je izazvalo reakciju sindikata u odbranu državnog penzionog sistema. Koliki je ulog? U Njemačkoj radne penzije iznose 267 milijardi eura, dok u Švedskoj — zemlji s osminom njemačkog stanovništva, ali gdje gotovo svi imaju penzijski fond — štednja u radnim fondovima doseže 516 milijardi eura, odnosno 92 posto BDP-a.