Otkriveno od koga Rusija nabavlja oružje: "Dramatično mijenjaju strategiju"

Rusija za svoje ratne napore u Ukrajini dobiva streljivo i vojnu opremu iz Iraka uz pomoć iranskih mreža za krijumčarenje oružja, tvrde pripadnici iračkih milicija, koje podržava Iran, te regionalne obavještajne službe koje su upoznate sa situacijom.

RPG-ovi i protutenkovski projektili, kao i brazilski sistemi za lansiranje raketa, iz Iraka su pristigli u Rusiju jer je ratna kampanja Moskve posustala u posljednjih mjesec dana, piše The Guardian.

Vlasti u Teheranu također su Moskvi donirale raketni sistem Bavar 373 iranske proizvodnje, sličan ruskom S-300, koji je također vraćen iz Irana u Rusiju, navodi izvor koji je pomogao u organizaciji transporta.

Trending

Nepregledne mase uzvikuju u jedan glas. Pogledajte koliko ljudi skandira: 'Vučiću, odlazi'

Korištenje krijumčara oružjem signaliziralo bi dramatičnu promjenu ruske strategije jer je Moskva prisiljena nasloniti se na Iran, svog vojnog saveznika u Siriji, nakon novih sankcija izazvanih invazijom na Ukrajinu. Ovi događaji također imaju velike implikacije na smjer i opseg razmjene u međunarodnoj trgovini oružjem.

Američke i zapadne trupe razmještene su u Iraku od svrgavanja Sadama Husseina 2003. godine, a SAD je obučavao i opskrbljivao različite jedinice iračke vojske i specijalnih snaga za obranu bagdadske vlade od pobune. Nakon dva desetljeća rata, zemlja je prepuna oružja.

Velik dio oružja legalno je prešao u ruke šiitskih milicija koje podržava Iran, a koje se protive američkoj prisutnosti u Iraku, ali su od 2016. godine službeno uključene u iračke oružane snage u sklopu borbe protiv Islamske države.

Poznate po svojoj učinkovitosti u razbijanju Islamske države i po svom brutalnom postupanju prema sunitskim civilima, ove su skupine postale moćni akteri u iračkom sigurnosnom establišmentu.

RPG-ovi (ručni raketni bacač) i protutenkovske rakete u posjedu Hashd Al-Shaabija, najmoćnije šiitske milicije, prevezeni su u Iran preko graničnog prijelaza Salamja 26. ožujka, gdje ih je primila iranska vojska i potom Kaspijskim jezerom prevezla u Rusiju, rekao je zapovjednik ogranka milicije koji kontrolira prijelaz.

Hashd Al-Shaabi je također 1. aprila demontirao i u dijelovima u Iran poslao dva raketna lansera Astros II brazilske proizvodnje, poznata u Iraku pod licencnom verzijom Sajil-60. "Nije nas briga kamo ide teško oružje jer nam u ovom trenutku ne treba. Sve što je protiv SAD-a čini nas sretnima", rekao je jedan izvor Hashd Al-Shaabija.

Tri teretna broda sposobna nositi takve terete, dva pod ruskom zastavom i jedan pod iranskom, prešla su Kaspijsko jezero od iranske luke Bandar Anzali do Astrahana, ruskog grada na delti Volge, u navedenim vremenskim okvirima.

"Ono što Rusima trenutačno treba u Ukrajini su projektili. Oni zahtijevaju vještinu u transportu jer su krhki i eksplozivni, ali ako ste predani tome, prijevoz je moguć. To također nije vrsta aktivnosti koju će uhvatiti satelitske snimke jer se lanseri mogu transportirati u velikim kutijama i običnim kontejnerima", rekao je Yörük Işık, stručnjak za pomorski transport iz Istanbula.

Mohaned Hage Ali iz Carnegie Middle East Centra, rekao je za The Guardian sljedeće: "Ova vrsta sofisticiranog naoružanja napravila bi veliku razliku na terenu u Ukrajini. Hashd al-Shaabi kontrolira veći dio pogranične regije s Iranom, što je olakšalo ovu transakciju. Druge zemlje, poput Kine, sada moraju biti vrlo oprezne u isporuci oružja Rusiji, s obzirom na novu situaciju sa sankcijama. I Iran, kao dio te osovine, želi osigurati da Rusija ne izgubi tlo pod nogama u ovom sukobu".

"Ako bi Putinov režim bio destabiliziran, to bi imalo velike implikacije za Iran, posebno u Siriji, gdje Damask ovisi o ruskoj zračnoj potpori, a Rusija koordinira situaciju kako bi izbjegla izravan sukob između njih i Izraela", naglasio je Hage Ali.

Opsežne ekonomske sankcije koje su zapadne zemlje nametnule Moskvi nakon invazije 24. februara uključuju zabranu robe s dvojnom namjenom - predmeta civilne i vojne namjene - kao što su rezervni dijelovi za vozila i određene vrste elektronike i optičkih uređaja, kao i predmeti očite vojne namjene.

Ruski proizvođači su navodno teško pogođeni novim ograničenjima, a Ukrajina je objavila da su glavna tvornica oklopnih vozila u Rusiji, kao i tvornica traktora, ostali bez dijelova za izradu i popravak tenkova.

Revidirane zapadne procjene govore da je 29 inicijalnih ruskih taktičkih skupina jačine bojne (svaka od oko 600 ljudi) sada "borbeno neučinkovito", računajući ukupne invazijske snage koje se procjenjuju na 125 bojni ili oko 75% ukupne ruske vojske, tokom šest sedmica "specijalnoj vojne operacije".

Značajni gubici donijeli su malo dobitaka. Čini se da je Moskva zasad odustala od svog prvobitnog pokušaja da zauzme glavni grad Kijev. Ruska vojska se povukla i premjestila svoje kopnene snage za ponovni napad na regiju Donbas, na jugoistoku zemlje. Očekuje se da će se nastaviti zračni i topnički napadi na gradove Harkiv i Mikolajiv, kao i na opkoljenu luku Mariupolj.

Prošle sedmice ukrajinske obavještajne službe optužile su Gruziju da pomaže Rusiji u isporuci sankcioniranog vojnog materijala, što je još jedan potencijalni znak u kojoj mjeri Kremlj koristi međunarodne krijumčarske mreže kako bi osnažio svoju kampanju u Ukrajini.

Gruzijske specijalne službe primile su upute od političkog vodstva zemlje da se ne miješaju u krijumčarske kanale iz "istočne Azije" koji su namijenjeni zaobilaženju novih zapadnih sankcija, navodi se u priopćenju kijevske obavještajne uprave.

Gruzijski dužnosnici odgovaraju da su ukrajinske tvrdnje neutemeljene. Odnosi između dviju postsovjetskih nacija naglo su se pogoršali otkako je izbio sukob zbog odbijanja proruske vlade u Tbilisiju da uvede ekonomske sankcije Moskvi.

Američki dužnosnici također su rekli da je Rusija od Kine zatražila oružje i pomoć njezinoj operaciji u Ukrajini. Ruski saveznik Srbija preuzela je isporuku kineskog protuzračnog sustava u tajnoj operaciji tijekom vikenda, izvijestio je Associated Press. Na Zapadu postoji zabrinutost zbog gomilanja oružja na Balkanu dok traje rat u Ukrajini, što bi moglo ugroziti krhki mir u regiji.