Operacija čistilište u Mađarskoj: Magyarov radikalan obračun s Orbanom

Opremljena dvotrećinskom većinom, vlada Petera Magyara brzo i radikalno mijenja mađarski ustav. No obračun sa starim strukturama moći otvara i pitanja o vladavini prava u toj zemlji.

Za slučaj gubitka vlasti Viktor Orban se pobrinuo unaprijed, barem je tako mislio. Mnoge ključne visoke funkcije u mađarskoj državi i administraciji njegova je vlada godinama unaprijed popunila lojalnim pristašama, a njihova smjena bila je (po)vezana uz odluku parlamenta donesenu dvotrećinskom većinom. I neke je institucije Orban tako želio na određeni način učiniti trajnom ostavštinom. Računica iza toga bila je jasna: rad svake druge (buduće) vlade trebalo je što je više moguće sabotirati. Iz pozadine bi Orban mogao nastaviti povlačiti konce – čak i kad više ne bi bio na čelu vlade.

Ono s čime autokrat smijenjen na izborima 12. aprila nije računao bio je katastrofalan poraz njegove stranke Fidesz (Savez mladih demokrata) i historijsko visoka dvotrećinska većina opozicione stranke Tisza (Poštovanje i sloboda). Tom većinom novi mađarski premijer Peter Magyar i njegova parlamentarna frakcija sada se obilato koriste, te ubrzano demontiraju Orbanov sustav. Magyar to naziva 'Operacijom čistilište'.

Trending

Vranješ ne prestaje pričati gluposti: Za dvojicu Zmajeva kaže da su 'izbjeglice i krezavi mentoli'

Njen najvažniji dio proveden je u ponedjeljak (13. jula 2026.), samo dva mjeseca nakon preuzimanja vlasti. U ponedjeljak navečer mađarski parlament izglasao je naime opsežne promjene ustava koje su Magyar i njegova vlada predložili krajem juna.

Tim promjenama, s jedne strane, važni dužnosnici Orbanova sistema prisiljeni su napustiti svoje funkcije, među njima predsjednik države Tamas Sulyok i četvero sudaca Ustavnog suda. Peter Magyar je Sulyoka i druge, poput predsjednika Ustavnog suda Petera Polta, više puta nazivao 'Orbanovim marionetama', te je još tokom izborne kampanje najavljivao da će se pobrinuti za njihovu smjenu, piše DW.

Prije oko 21h

Šok u Mađarskoj: Ministar Peter Szijjarto podnio ostavku, karijeru nastavlja u kineskoj kompaniji

S druge strane, ustavne promjene poništavaju najteža ograničenja pravne države koja je Orban dao uvesti tokom vladavine. Tako Ustavni sud ponovo dobiva svoje izvorne ovlasti, a neovisnost pravosuđa općenito se jača. Smanjuje se broj zakona koji se mogu mijenjati samo dvotrećinskom većinom. Osniva se i tijelo za povrat nezakonito stečene imovine.Osim toga, zastupnici bi svoju dužnost ubuduće smjeli obavljati najviše u tri uzastopna mandata.

Koliko se daleko smije ići?

Pitanje mogu li se populistički i autokratski režimi demontirati te može li se ponovno uspostaviti demokratija predmet je žestokih rasprava u Evropskoj uniji još od Orbanova uspona na vlast 2010. godine. Raspravlja se i o tome koliko se daleko smije ili mora ići kako bi se uklonile nepravde.

Može se reći da vlada Petera Magyara nakon dva mjeseca mandata nije nimalo obazriva. Velikom brzinom pokazuje kako se takav proces može provesti jer, za razliku od vlade Donalda Tuska u Poljskoj, raspolaže potrebnom većinom. Istodobno, u stranci Tisza, ali i među značajnim dijelom mađarskog stanovništva, postoji politička volja za radikalan obračun s Orbanovim režimom.

Raspoloženje podsjeća na ono koje je vladalo u nekim srednjoevropskim i državama jugoistočne Evrope tokom prelomne 1989. godine – u Mađarskoj se često govori o 'promjeni sistema'. To je razumljivo, jer su Orban i uski krug ljudi oko njega 16 godina vladali sa samovoljom i bahatošću koju su mnogi Mađari na kraju doživljavali kao sve nepodnošljiviju. U takvim okolnostima i radikalna razgradnja Orbanove države izgleda drukčije nego u uobičajenim političkim uvjetima.

Peter Magyar odbacio je u ponedjeljak sve primjedbe na ustavne promjene. Bila bi to „izdaja mađarske nacije kada ne bismo dirali sadašnji ustav", rekao je, jer je riječ o „temeljnom dokumentu Cosa Nostre" – mafijaškog sustava, koji su uspostavili Orbanov Fidesz i s njim povezana (mala) Kršćansko-demokratska narodna stranka (KDNP). Orban je tokom posljednjih petnaest godina ustav doista prilagođavao svojim potrebama – sve do detalja za koje mnogi ustavnopravni stručnjaci smatraju da im nije mjesto u temeljnom zakonu jedne države.

Prije 2 dana

Peter Magyar otkrio kakav je poklon dobio od premijera Pakistana: "Ne poklanjaju svi revolver"

Orban proglašava kraj demokratije

Klubovi zastupnika Fidesza i KDNP-a bojkotirali su parlamentarnu sjednicu u ponedjeljak i nisu sudjelovali u glasovanju. Već danima Orban i drugi političari Fidesza govore o „kraju demokracije i pravne države u Mađarskoj", koji će, prema njihovim tvrdnjama, donijeti ustavne promjene.

Na poziv Fidesza na prosvjedni skup u Budimpešti prošlog četvrtka (9. jula) odazvalo se tek nekoliko tisuća ljudi. To je oštar kontrast u odnosu na ranije skupove Fidesza na koje su dolazile desetine pa i stotine tisuća ljudi – često uz pritisak državnog aparata pod Orbanovom kontrolom.

No znakovi raspada u Orbanovu taboru i dalje se ubrzano šire. Neposredno prije glasanja u ponedjeljak ostavku je podnio šef zastupničkog kluba Fidesza Gergely Gulyas, nekada treći čovjek u Orbanovoj hijerarhiji moći. Gulyas je izjavio da više nije sposoban voditi zastupnički klub. Sam Viktor Orban, koji se nakon teškog izbornog poraza odrekao zastupničkog mandata ali je prije nekoliko tjedana ponovno izabran za predsjednika Fidesza, u međuvremenu je bio na putu prema SAD-u zbog Svjetskog nogometnog prvenstva.

Bivši premijer na margini

Mnogi posmatrači zbog toga su mišljenja da je bivši premijer ostavio na cjedilu svoju stranku i svoje pristaše. „Viktor Orban upravo sam sebe gura na političku marginu", komentirao je portal Telex. Politolog Gabor Török napisao je na Facebooku: „Orban ne bi trebao putovati na Svjetsko prvenstvo ako smatra da je demokratija u Mađarskoj skončala." U stvarnosti je prije riječ o kraju političkog mita Viktora Orbana, smatra Török.

Zapravo, barem za sada gotovo nijedan neovisni promatrač u Mađarskoj ne smatra da bi s vladom Petera Magyara mogla nastati druga autokracija. No dio mađarskih pravnika i organizacija za zaštitu građanskih prava izražava zabrinutost zbog pojedinih ustavnih promjena, ali i zbog brzine kojom se one provode.

Helsinški odbor i Društvo za građanske slobode (TASZ) kritiziraju, primjerice, ograničenje prema kojem zastupnici mogu obnašati dužnost najviše tri mandata. TASZ također zamjera što nisu izmijenjene ustavne odredbe usmjerene protiv seksualnih i etničkih manjina.

Prije 2 dana

Njemačka vlada zakočila raspravu o sankcijama EU protiv Izraela

Kritike kampanje protiv predsjednika

Kad je riječ o Magyarevoj kampanji protiv predsjednika države, javnost je podijeljena. Tamas Sulyok izrazito je nepopularan i tvrdoglavo je šutio čak i o najproblematičnijim stranama Orbanova režima. Mnogi promatrači zato smatraju da je moralno opravdano tražiti njegovu ostavku. Međutim, upozoravaju da Magyar ne smije koristiti iste metode kao Orban, odnosno provoditi ustavne promjene krojene za pojedine osobe. Na to upozorava, među ostalima, Amnesty International Mađarska.

Sulyok sada u biti ima dvije mogućnosti. Može u roku od pet dana potpisati ustavne promjene i time zapečatiti vlastiti odlazak s dužnosti. Ako bude odugovlačio s potpisom, vlada Petera Magyara mogla bi pokrenuti postupak njegova opoziva. U tom bi slučaju predsjednica parlamenta Agnes Forsthoffer privremeno automatski preuzela dužnost predsjednice države i mogla potpisati ustavne promjene koje bi potom stupile na snagu.

Peter Magyar je u međuvremenu najavio – što je također bilo jedno od njegovih izbornih obećanja – da su sadašnje ustavne promjene samo svojevrsno nužno prelazno rješenje. Od jeseni bi trebala započeti opsežna rasprava o potpuno novom ustavu za Mađarsku.