Oni su najveći trn u oku Putina: ‘Europo, udarimo Rusiju tamo gdje najviše boli‘

Poljska i tri baltičke države već su godinama upozoravale NATO i EU na Rusiju kao prijetnju dugoročnom miru i sigurnosti u Europi, no većina zapadne Europe odbacivala je njihove prijetnje kao paranoju, ili u najboljem slučaju kao prenapuhane ili pretjerane.

"Oh, znate, vi pretjerano nervozni, preosjetljivi centralni europljani imate predrasude spram Rusije", opisao je ovog mjeseca bivši poljski šef diplomacije Radosław Sikorski stav zapadnih država o baltičkim i poljskim strahovima.

Sikorski, kao i njegovi prethodnici i nasljednici, već tri desetljeća upozoravaju zapad da Rusiju treba shvatiti ozbiljno, no njihove molbe za više NATO snaga na njihovim teritorijima uglavnom su bile ignorirane.

Trending

Pogledajte kako Oružane snage BiH vježbaju s američkim vojnicima

Koliko god da je Poljska, pod radikalno desnom strankom Pravo i Pravda (PiS) Jarosława Kaczyńskog, bila u svojevrsnom partnerstvu s Mađarskom oko uzajamne zaštite od pritisaka iz Bruxellesa da zaštite svoje manjine, održe neovisnost pravosuđa i poštuju EU zakone i pravila, Varšava je ipak, za razliku od Budimpešte, uvijek odbijala izravnu rusku pomoć u tim nastojanjima, prenosi Jutarnji list.

Kaczyński, iako na papiru tek zamjenik premijera, pravi je vladar Poljske, koji je postavio mlađe i umjerenije pripadnike svoje stranke na isturene političke pozicije - 49-godišnjeg pravnika Andrzeja Dudu kao predsjednika države, te 53-godišnjeg ekonomista Mateusza Morawieckog kao premijera.

Odnosi Rusije i Poljske, iako nikad idealni, ozbiljno su se zaoštrili nakon ruske aneksije Krima i podrške proruskim pobunjenicima u Donjecku i Lugansku. Varšava se tada zalagala za jače europske sankcije protiv Rusije kao odgovor na tu teritorijalnu agresiju, no ekonomski orijentirane članice su je preglasale, poglavito Njemačka, čija kancelarka Angela Merkel nije htjela ugroziti planirani plinovod Sjeverni tok 2, niti politički izolirati Rusiju.

Tadašnja poljska premijerka Beata Szydło tražila je postavljanje dodatnih trajnih NATO snaga u Poljsku, a Varšava i Moskva počele su se međusobno optuživati za historijski revizionizam. PiS je do 2017. uklonio iz Poljske većinu sovjetskih spomenika iz Drugog svjetskog rata.

U danima koji su prethodili ruskoj invaziji Ukrajine, Morawiecki je upozorio svoje europske kolege kako Vladimir Putin želi ponovno izgraditi rusko carstvo, te ih je pozvao da se ujedine kako bi ga zaustavili u toj nakani. Nakon invazije, Poljska je postala najglasnija europska država u pozivanju na sve oštrije sankcije protiv Moskve.

Nakon prva četiri kruga sankcija, Poljska i dalje poziva na još jače, još strože sankcije.