Nove njemačke podjele: Siromašni jug i bogati sjever
Njemačka je uspjela da prevaziđe raskol između zapada i istoka,
ali se umjesto toga, više od dvije decenije poslije ujedinjenja, u
zemlji ustalila nova tendencija - sve veća razlika između bogatog,
dinamično rastućeg juga i zaostajućeg sjevera.
Razlike
između naprednog juga i siromašnog sjevera prisutne su praktično u svim
oblastima - od ekonomskog razvoja do stanja tržišta rada i demografije.
Najpovoljnija
situacija je u Bavarskoj, Baden-Virtembergu, kao i Hesenu gdje se
nalazi finansijska prijestonica Njemačke, Frankfurt na Majni, ukazuje
dnevnik "Velt" pozivajući se na berlinski Institut za demografska
istraživanja.
U uspješan jug takođe se mogu svrstati Saksonija i
Turingija (nekada u Istočnoj Njemačkoj) čije su vlasti posljednjih
godina, zahvaljujući umješnom privlačenju investicija i razvoju
visokotehnoloških sektora, osigurale siguran ekonomski razvoj i priliv
radne snage.
Ostale istočne pokrajine (Saksonija-Anhalt,
Brandenburg i Meklenburg-Prednja Pomeranija), kao i zapadnonjemačke
pokrajine, kao što su Donja Saksonija, Bremen, Šlezvig-Holštajn, veći
dio Sjeverne Rajne-Vestfalije i na kraju sam Berlin, mogu se svrstati u
region ekonomski slabog sjevera sa opadajućom demografskom slikom.
Izuzetak
su bogati Hamburg na sjeveru i siromašni Saar na jugu, ali u ostalim
dijelovima, kako se ukazuje u istraživanju, za Njemačku se može
primijeniti šema "Sjeverna-Južna Koreja".
Poslije ujedinjenja
Njemačke, s istoka na zapad se preselilo oko 1,1 milion ljudi. Pri tome
se, kako ističe berlinski Insistut za demografska istraživanja, malo
obraćala pažnja na migracije sa sjevera na jug.
Donju Saksoniju, nekada u sastavu zapadne Njemačke, napustilo je 470.000 ljudi, a Berlin oko 100.000.
Institut
za demografiju ukazuje da sa sjevera na jug uglavnom odlaze mlade
obrazovane žene, tako da sjeverne regije ostaju ne samo bez radnih ruku,
već i bez majki, što ima katastrofalne posljedice po demografsko
stanje.
U isto vrijeme u Bavarsku se doselilo 670.000 ljudi, ne računajući gastarbajtere iz inozemstva.
Među
20 njemačkih gradova i okruga s najboljim ekonomskim perspektivama na
tržištu rada i demografiji, 18 se nalazi na jugu zemlje: u
Baden-Virtembergu i Bavarskoj.
Preostala dva grada, Jena i
Potsdam su na teritoriji bivše istočne Njemačke. Jena se, pored
Drezdena, Lajpciga i Erfurta, svrstava u malobrojne gradove bivše
istočne Njemačke za koje se može reći da su u ekonomskom usponu.
Potsdam
je izbio u prvi plan zahvaljujući dolasku imućnih porodica iz Berlina.
Sam Berlin, kako ukazuju eksperti berlinskog Instituta za demografiju,
jedina je prijestonica u kojoj je životni standard ispod prosječnog u
zemlji.
Svako treće dijete do 15 godina u Berlinu živi od
socijalne pomoći za nezaposlene "Hartz-IV" koju dobijaju njegovi
roditelji, prenosi Tanjug.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.