Nova direktorica servisa Deutsche Welle: "U informativnom smo ratu"

Nova generalna direktorica njemačkog međunarodnog medijskog servisa Deutsche Welle Barbara Massing planira da osnaži ulogu servisa kao nezavisnog glasa Njemačke u cijelom svijetu, ali sa snažnijim fokusom na Europu.

"Za nas je u ovom trenutku važno da se snažnije fokusiramo na izvještavanje o Europi, a posebno za zemlje srednje i istočne Europe i to na odgovarajućim jezicima", rekla je Massing u intervjuu za dpa.

"U informativnom ratu, u kojem se sada nalazimo, DW igra značajnu ulogu, na primjer u izvještavanju o ruskoj agresiji na Ukrajinu", rekla je Massing, dodajući da želi da "učini europsku i njemačku perspektivu globalno vidljivom, pošto drugi to ne rade tako jako".

Trending

Netransparentne kupovine: Vlada RS potrošila ogroman novac na hotele koji ne rade

Druge centralne tačke su, prema njenim riječima, digitalizacija i upotreba vještačke inteligencije i razvoj strateških partnerstva, "uglavnom sa zapadnim emiterima za inostranstvo, kao što je francuski France Medias Monde, koji je krovna kompanija francuskog međunarodnog radija RFI.

"Preuzela sam dužnost sa ciljem da od Deutsche Wellea napravim vodeći glas slobode u Europi, prije svega u zemljama u kojima se jako ograničava sloboda izražavanja, kao u Rusiji gdje je zabranjeno emitovanje Deutsche Wellea. Naš kredibilitet je naša najveća vrijednost. Na svojoj platformi nudimo sve perspektive. Naš je zadatak da jačamo slobodu medija i izražavanja, uvijek na temelju našeg ustava i našeg razumijevanja slobode izražavanja", rekla je Massing.

08.10.25. 13:07

Njemačka: Bundestag pooštrava migracijsku politiku

Massing je rekla da planira da učini DW vidljivijom i pristupačnijom na međunarodnom planu.

"U mnogim zemljama nas doživljavaju kao neutralne, manje rukovođene interesima, na primjer u Siriji. U drugim zemljama, poput Rusije, funkcionišemo sa mjerama za zaobilaženje cenzure, i naš domašaj raste", rekla je Massing, koja je 1. oktobra na mjestu prvog čovjeka DW-a naslijedila Petera Limbourga, koji je tu funkciju obavljao 12 godina.

Ona je pojasnila da te mjere za zaobilaženje cenzure uključuju to da korisnici sadržajima DW-a pristupaju preko bezbjednih, kodiranih VPN veza, preko posebno uspostavljenih proxy siteova ili preko Tor browsera, koji otežava praćenje aktivnosti korisnika i prikriva njegovu IP adresu.

Ocijenila je i da je odgovornost Deutsche Wellea postala veća od kada je američki predsjednik Donald Trump odlučio da potpuno ukine finansiranje američkih medija za inostranstvo, i dodala da proteklih godina DW bilježi rast upravo u SAD, gdje su "društvo i mediji snažno polarizovani".

Da sve to postigne, DW je, prema riječima Barbare Massing, upućen na pouzdano finansiranje. "Trenutno radimo na planu izdataka za period od 2026. do 2029. Koalicioni ugovor a i izjave ministarstva kulture govore da DW treba da bude osnažen", rekla je Massing.

Ipak, izdvajanja za Deutsche Welle vezana su za budžet i određuju se godišnje, tako da se samo u ograničenoj mjeri mogu dugoročno planirati.

Za 2025. u budžetu je za DW predviđeno 425 miliona eura (831,24 miliona KM) , što je oko 15 miliona (29,34 miliona KM) više nego u budžetu prošle godine. Novac se u potpunosti izdvaja iz poreskih prihoda države, za razliku od javnih televizija ARD i ZDF koje se finansiraju iz televizijske pretplate.

Agencija navodi da pogled na ranije nacrte budžeta za 2026. ukazuje da izdvajanje za DW može da ostane relativno visoko, i da je ta stavka najveća od svih budžetskih rashoda namenjenih medijima.

Oko 75 posto budžeta DW odlazi na zaposlene, uključujući i slobodne saradnike.

Budžetska izdvajanja za DW su 2023. bila smanjena, što je tada rezultiralo ukidanjem 50 radnih mjesta, uštedama kod još oko 150 zaposlenih, ukidanjem redakcija za pojedine jezike, i redukovanjem programa iz oblasti sporta i kulture.