Njemački mediji o alternativnim energetskim rješenjima: Od ugljena do toplotnih pumpi

Desetljećima je u Češkoj i Slovačkoj plin bio uslov pristupačnog, nekompliciranog i relativno ekološkog načina grijanja kuća i stanova.

Češki program subvencija, koji je finansijski podržavala Europska unija, poticao je prelazak s relativno proširenog korištenja ugljena na – plin. Između ostaloga se tako finansirala i zamjena starih kotlova za centralno grijanja s modernijim sistemima.

Ruska agresija na Ukrajinu, nesigurnost oko budućnosti dotoka ruskog plina i ogroman porast cijena plina prisilili su češka i slovačka domaćinstva da se okrenu novim alternativama.

Trending

S ove strane Drine | Dragan Banjac: Ursula fon der Esenes

Hladni stanovi?

I Češka i Slovačka ekstremno su ovisne o isporukama plina iz Rusije. Te dvije zemlje do sada su gotovo 100% svojih potreba za plinom pokrivale uvozom iz Rusije. No, Europska unija želi smanjiti ovisnost o ruskom plinu, a to znači da se sada u fokusu našlo pitanje s čime će se domaćinstva grijati iduće zime? I kako će industrija biti opskrbljena potrebnom energijom? A koliko je situacija loša, može se naslutiti i na temelju obavijesti koju su dobili češki građani - o visini režija za plan za iduću godinu. Naknade su i po nekoliko puta veće od svote koje se plaćalo proteklih godina. Za manju porodičnu kuću već danas to znači mjesečno opterećenje između 200 i 300 eura više, što je jednostavno previše za siromašnije građane Slovačke i Češke. Oni to sebi ne mogu priuštiti.

A sve bi moglo biti i puno gore.

"Ako se već sad, znači prije ljeta, prekine dotok ruskog plina, onda će biti teško popuniti spremnike plina u Evropi, zato što je nemoguće odjednom nadoknaditi 40% plina iz Rusije”, kaže za Deutsche Welle Vaclav Bartuska, posebni češki ambasador za energetsku sigurnost.

"Problem je u načelu sličan i u Njemačkoj, i u Češkoj ali i u drugim zemljama. Kućanstva i kritična infrastruktura su ipak posljednji sektori u kojima bi se ograničavala opskrba plinom”, dodaje on.

Toplotne pumpe

Toplotne pumpe su moguće rješenje. U ovom trenutku za njima vlada nikada veća potražnja u Češkoj. Korištenje toplotne pumpe je danas između 20 I 30 posto jeftinije od plina. U korist toplotnih pumpi ide i argument da su alternativni izvori energije za grijanje, poput drveta ili ugljena, tokom posljednjih mjeseci poskupjeli za 20, odnosno 66%.

Osim toga, država preuzima i do 50% troškova, kod socijalno ugroženih kućanstava čak i do 95%. Maksimalna subvencija iznosi oko 4.000 eura. Češka poduzeća koja prodaju i instaliraju toplotne pumpe, tvrde da je zanimanje za njihovim proizvodima naglo poraslo u usporedbi s prošlom godinom. Mnogi imaju pune liste narudžbi i dogovorene poslove za nekoliko idućih mjeseci.

"Nakon ulaska Rusije u Ukrajinu vidimo dramatičan porast zanimanja, a potražnja je u odnosu na proljeće prošle godine skoro udeseterostručena", kaže za portal iDnes.cz Marek Blaha, šef kompanije IVT Tepelna cerpadla, koja svake godine instalira desetke hiljada pumpi.

Vaclav Bartuska tvrdi da u Češkoj ne bi trebalo biti problema sa strujom za toplotne pumpe.

"Češka Republika danas proizvodi više struje nego što je potroši. Mi izvozimo oko 10-12 terawatt sati struje godišnje", dodaje sagovornik.

U Slovačkoj su problemi s prelaska kućanstava na toplotne pumpe ipak kompleksniji.

"Država je tek nedavno najavila program poticanja domaćinstava koji žele koristiti toplotne pumpe. Vlada veliko zanimanje, ali u tom paketu je samo 15 milijuna eura. Bez državne podrške to nije isplativa investicija za većinu domaćinstava", tvrdi za DW Ronald Izip, glavni urednik gospodarskog lista Trend.

"I zato većina kućanstava i dalje koristi plin kao glavni emergent za grijanje", dodaje on.

Toplinska izolacija

Još jedna mogućnost za reduciranje troškova grijanja je toplinska izolacija kuća. Ali su se građani suočavaju s dva problema – nema dovoljno firmi koje se bave tim poslom, a troškovi termoizolacija su vrlo visoki. Čak i u situaciji da se iskoriste državni poticaji, to za same građane znači dodatne troškove u iznosu od nekoliko desetaka hiljada eura.

Po mišljenju češkog ekonomskog stručnjaka Lukasa Kovande, koji je član Nacionalnog gospodarskog vijeća vlade u Pragu, nabavka toplotne pumpe je danas isplativija investicija od na brzinu provedene izolacije građevina. Češko ministarstvo zaštite okoliša je osim toga pokrenulo poseban program pomoći socijalno ugroženim domaćinstvima kako bi i oni moglo, barem dijelom, izolirati svoje domove. Za taj je program izdvojeno oko 40 miliona eura.

I slovačka vlada forsira toplinsku izolaciju. "Termoizolaciju se potiče s 500 miliona eura iz konjunkturnog programa EU-a. Program kreće od septembra, očekuje se da će zanimanje slovačkih građana za poticajima biti jako veliko", napominje Ronald Izip.

Nuklearna energija?

Ali, sve spomenute mjere mogu samo ublažiti posljedice energetske krize i nužnost sveobuhvatnog energetskog zaokreta – odnosno eliminiranje ovisnosti o ruskom plinu. U tom kontekstu Češka i Slovačka u potrazi za alternativnim izvorima energije računaju i s nuklearkama, uključujući i gradnju novih atomskih centrala, odnosno s eksploatacijom obnovljivih izvora energije.

"Država bi se trebala pozabaviti samom srži problema, a to znači da svoju snagu i raspoloživa novčana sredstva iskoristi za gradnju novih nuklearki", kaže Kovanda.

Po aktualnim planovima Češka je tek 2036. u pogon trebala staviti nove nuklearne blokove ukupnog kapaciteta 2.400 MW. U Slovačkoj se odugovlači početak rada dva nova bloka nuklearke Mochovce (940 MW), koje se gradi još od 2008. Oni još uvijek nisu spremni za početak rada. Izvorno je to bilo planirano za 2021., odnosno 2023.