Njemački mediji nakon napada u Berlinu: Kako je osumnjičeni bio na slobodi?

Njemačka štampa analizira kako je osumnjičeni za teroristički napad u Berlinu, uprkos ranijoj presudi i nadzoru sigurnosnih službi, uspio izvršiti napad. U fokusu su propusti pravosuđa, deradikalizacija i sigurnost.

RHEINISCHE POST iz Düsseldorfa želi znati Zašto je Abdul B., osumnjičeni za napad na učesnike parade ponosa u Berlinu , kao osuđeni kriminalac bio na slobodi? Kako je uspio izvršiti atentat, iako je bio pod nadzorom sigurnosnih službi? To su pitanja, koja se hitno nameću nakon potresnog napada na ljude, koji su veselo slavili u Christopher Street Day (CSD) u glavnom gradu Njemačke. Prva saznanja upućuju na to da problem nije toliko u krivičnom zakonu, koliko u njegovoj nedovoljnoj primjeni od strane berlinskog pravosuđa."

TAGESSPIEGEL iz Berlina piše: Upravo u liberalnom Berlinu i dalje se događa da većinsko društvo zatvara oči pred islamističkom mržnjom iz straha da ne diskriminira druge. Pri tome se često zaboravlja, ko se sve takvim prešutkivanjem ostavlja na cjedilu. Onaj, ko se beskompromisno bori protiv islamizma, štiti queer osobe, Jevreje, žene, pripadnike drugih vjera – i milione demokratski opredijeljenih muslimana.

Trending

Lijepa vijest: Adnan Mehonić imenovan za redovnog profesora Univerziteta u Londonu

RHEINPFALZ iz Ludwigshafena smatra: Sasvim je opravdano što političari zaduženi za unutrašnju sigurnost na saveznom i pokrajinskom nivou sada postavljaju pitanje kako je Abdul B., uprkos dobro dokumentiranim simpatijama prema takozvanoj Islamskoj državi, mogao navodno izvršiti ovaj atentat. Zašto je nedavno osuđen prema zakonu za maloljetnike i zašto je izvršenje kazne odgođeno. Također je opravdano pitati treba li se zakon za maloljetnike primjenjivati na punoljetne osobe, koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju. A ako bi se to promijenilo, da li bi to vrijedilo samo za teroriste?

Za PFORZHEIMER ZEITUNG prevelika popustljivost prema islamistima poznatim policiji predstavlja pogrešan put: Pokušati još jednom dobronamjerno možda može biti uspješan pristup kod drugih krivičnih djela, ali neuspjela deradikalizacija Abdula B. gotovo je školski primjer koliko su mladi muslimani često već duboko uronili u fanatičan paralelni svijet. Protiv takvih mladih radikala, ako išta može pomoći, onda je to odlučnost i strogoća. Država, koja im daje drugu ili treću šansu, doima se poput slabe države, a samim tim i ranjive.

Prije oko 20h

Nakon krvavog napada u Berlinu: Merz traži odgovore kako je osumnjičeni prošao osiguranje

NORDBAYERISCHER KURIER iz Bayreutha ima slično mišljenje: Među zabludama pogrešno shvaćenog liberalizma je se uvjerenje da socijalno-pedagoški eksperimenti mogu zamijeniti stvarne sigurnosne mjere. Slučaj Abdul B. pokazao je suprotno. Da općinski sud nije njegovu zatvorsku kaznu pretvorio u uvjetnu , on ne bi bio u mogućnosti izvršiti ovaj napad.

BADISCHE ZEITUNG iz Freiburga zauzima drugačiji stav: To što deradikalizacija kod Abdula B. nije uspjela, ne znači da ona uopće ne može uspjeti. Naprotiv, i dalje vrijedi: tamo gdje daje rezultate, javnost o tome ništa ne sazna.

A KÖLNER STADT-ANZEIGER upozorava na opasnost od pojednostavljenih rješenja: Ne radi se samo o sigurnosnim mjerama. Nije dovoljno samo proširiti deportacije, o kojima političari AfD-a ponovo govore koristeći slogan mržnje - ‘remigraciju'. Počinitelj iz Berlina bio je njemački državljanin. Radikalizirao se ovdje i želio se pridružiti IS-u u Siriji. Pojednostavljenih odgovora na to nema. Cijelo društvo suočeno je s ogromnim izazovom. Vaspitači i nastavnici moraju svoj djeci prenijeti da ne trebaju praviti razlike po pitanju koga neko voli i kako neko živi – bez obzira na vjeru, porijeklo ili kulturu. Takvih rasprava i sukoba ne treba se bojati. Društvo se, međutim, ne smije dijeliti. Upravo sada mora ostati ujedinjeno. U suprotnom su teroristi i neprijatelji slobode pobjednici, piše DW.