Iran na putu ka nuklearnoj bombi? Fetva je još na snazi, ali Teheran šuti

Iran je na korak od atomske bombe – to upozorenje decenijama ponavljaju protivnici režima u Teheranu, posebno oni u Izraelu i Sjedinjenim Državama. No, sada se i nezavisni posmatrači pitaju da li se Iran približio gradnji nuklearnog oružja. Ili, da li je barem unutar režima prevladao takav stav.

Predsjednik Masud Pezeškijan je prošle sedmice za američki Fox News demantovao da se ide ka bombi, i pozvao se na islamsku fetvu koja zabranjuje Teheranu takvo oružje. Još je rekao da je Iran spreman da razrijedi obogaćeni uranijum i prihvati međunarodne inspekcije ukoliko se postigne sveobuhvatni sporazum o miru.

Protivrječne izjave iz Irana

No, dok je Pezeškijan bio diplomatski nastrojen, iranski Pres TV, glavni satelitski kanal vlade na engleskom jeziku, prenosi drukčije tonove. Tamo je Mohsen Rezai, sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu sigurnost, rekao da su napadi SAD i Izraela dali Iranu za pravo da napusti Sporazum o zabrani širenja nuklearnog oružja.

Trending

Izbori 2026. (UŽIVO) | Oglasio se čelnik CIK-a, stižu prve impresije iz izbornih štabova

U tom sporazumu, pobrojane su SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Kina kao „korisnice" nuklearnog oružja. Dio sporazuma nisu ni zemlje za koje se zna da imaju nuklearno oružje – Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja i Izrael. Rezai, doduše, kaže da u Teheranu nije pala nikakva odluka o tome da li napuštati sporazum, piše Deutsche Welle.

Prema pisanju lista Daily Telegraph, satelitski snimci pokazuju da Iran obnavlja postrojenja i gradi nova, uključujući ona ukopana ispod planina. Lokacije koje pominje list bile su na meti udara izraelskih i američkih bombi. Otuda se hrane nagađanja da li je Iran već obnovio nuklearna postrojenja ili ih je čak ušuškao dublje u zemlju.

Što se tiče američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji se hvalio već da je iranski nuklearni program uništen za sva vremena, on se drži istog: "Nikada neću dozvoliti da Iran posjeduje nuklearno oružje", rekao je na nedavnoj Generalnoj skupštini UN.

Šta je sa diplomatijom?

Raniji nuklearni sporazum sa Iranom, koji je Trump u svom prvom mandatu jednostrano napustio, predviđao je kontrole Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA). No, to je sve vrijeme bilo predmet spora. Trumpova administracija je tvrdila da kontrola nije valjana i da IAEA nema pun pristup. John Bolton, politički jastreb i nekadašnji Trumpov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, tvrdi da je taj sporazum bio samo smokvin list te da IAEA nikada nije mogla da uđe u vojne baze gdje navodno Iranci rade na tome da se obogaćeni uranijum primjeni u vojne svrhe. Kako Bolton dodaje za DW, Iran krši sporazume decenijama pa neće biti neka razlika i ako zvanično istupi iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja: "Rušenje režima u Teheranu je jedini dugoročni put ka miru i bezbjednosti na Bliskom istoku."

Rat učvršćuje odlučnost Teherana

Američki saveznici, kao i Rusija i Kina, kritikovali su tada SAD zbog napuštanja sporazuma sa Iranom, tvrdeći da je on – uz ukidanje sankcija – najbolji put da se spriječi pravljenje nuklearne bombe. Sada i sama IAEA prijavljuje Iran zbog navodnog kršenja obaveza o neširenju atomskog oružja. Kako dalje? Još sredinom avgusta je istekao dvomjesečni rok da se prvobitni sporazum Vašingtona i Teherana pretoči u obuhvatni mirovni sporazum koji bi definisao i šta sa nuklearnim programom. Uprkos Trumpovoj hvalisavosti, Damon Golriz, politički analitičar i predavač na Univerzitetu primjenjenih nauka u Hagu, kaže da bi "najveće spoljnopolitičko nasljeđe" Donalda Trumpa mogao da bude nuklearno naoružani Iran.

Golriz podsjeća da je u prvim izraelskim udarima na Iran početkom 2026. godine ubijen vrhovni vođa Ali Hamnei, kao i čitavi slojevi vojnog i bezbjednosnog aparata i niz ključnih naučnika koji su radili na nuklearnom programu: "Teheran se tada suočio sa egzistencijalnim ratom." U Golrizevom tumačenju, baš je drskost u odabiru meta u Iranu podstakla vodstvo u Teheranu da preispita svoju nuklearnu doktrinu.

Tu u igru ulazi jedna posebna fetva, zvanična vjerska uredba koja Irancima zabranjuje nuklearno oružje. Na nju se pozivaju već dvije decenije, a Ali Hamnei je javno potvrdio fetvu 2019. godine, kada je rekao da su proizvodnja i skladištenje nuklearnog oružja zabranjeni. Međutim, njegov sin i nasljednik Mojtaba Hamnei o tome ćuti. To ćutanje može biti znakovito, kaže Tim Bosch, bivši nizozemski obavještajni oficir, a danas u konsultantskoj kući za oblast bezbjednosti Birdwatcher Group. On za DW kaže da ne postoji finalni dokaz o promjeni nuklearne doktrine Teherana, a da su "sada mnogo slabiji oni koji se u Teheranu protive pravljenju nuklearnog oružja".

Još krajem 2024. godine IAEA je procijenila da je Iran jedina država bez nuklearne bombe koja posjeduje uranijum obogaćen do 60 odsto, upozoravajući da Teheran "dramatično ubrzava" obogaćivanje. Za proizvodnju nuklearnog oružja potrebna je čistoća od 90 odsto. Danas niko sa sigurnošću ne može da tvrdi dokle je dogurao Iran. Boš kaže da bez nezavisne provjere od strane IAEA, nikakve zapadne obavještajne službe ne mogu da "pošteno tvrde" da je Iran riješio da stvarno napravi bombu.