Njemačka se suočava s neočekivanim problemom na tržištu rada: Ključni radnici nestaju?

Pitanje hoće li se sirijski izbjeglice i stručnjaci vratiti u svoju domovinu ima posljedice za njemačko tržište rada – osobito u bolnicama, domovima za starije i ustanovama koje ovise o njihovom radu.

U Njemačkoj se rasplamsava rasprava o povratku i deportacijama sirijskih izbjeglica. Nakon više od deset godina građanskog rata, u dijelovima Sirije nazire se određena stabilizacija. Istodobno raste politički pritisak da se boravišni status redovito provjerava, da se deportacije osobito počinitelja krivičnih djela ubrzaju te da se potiče dobrovoljni povratak.

Njemačka je među zemljama koje su primile najviše sirijskih izbjeglica. Od 2015. godine oko milion ljudi iz Sirije ovdje je pronašlo utočište i izgradilo novi život. Mnogi rade u područjima koja su neophodna za svakodnevno funkcioniranje društva: liječe i njeguju bolesne i starije u bolnicama ili domovima za njegu, dostavljaju hranu i robu ljudima te brinu o održavanju zgrada i infrastrukture.

Trending

Dubravko Barbarić za Radiosarajevo.ba: Želja nam je da se vratimo u Skenderiju, ali...

Istodobno se zemlja suočava s dubokim demografskim promjenama: stanovništvo stari, a migracija sve više postaje gospodarska nužnost.

Traženi i potrebni: Sirijci na tržištu rada

"Svako ko radi pomaže", kaže Herbert Brücker, voditelj istraživačkog područja migracija na Institutu za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB). "S oko 300.000 zaposlenih i gotovo 20.000 samostalnih poduzetnika, sirijske izbjeglice daju važan doprinos njemačkom tržištu rada." Ipak, u odnosu na ukupno oko 45 milion zaposlenih u Njemačkoj, njihov udio je kvantitativno malen, naglašava Brücker u razgovoru za DW.

Većina njih radi u zanimanjima s velikom potražnjom i manjkom osoblja – zdravstvu, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, prometu, logistici ili obrtima. Kad bi ta skupina nestala, mnoga bi radna mjesta bilo teško popuniti. "Posljedice bi bili problemi s opskrbom, kašnjenja u isporukama i rast cijena", tvrdi Brücker. 

Prema njegovim podacima, oko polovice svih stranih izbjeglica radi kao kvalificirani radnici, oko deset posto kao specijalisti ili stručnjaci, a približno 45 posto u pomoćnim poslovima. I ti su radnici prijeko potrebni: "Demografske promjene dovode do velike potražnje za jednostavnijim uslugama, za koje nisu potrebni gimnazijsko obrazovanje ni stručna kvalifikacija", kaže istraživač tržišta rada.

Povratak u Siriju: realnost ili opcija za budućnost?

Od 2012. deportacije u Siriju praktički se ne provode, ponajprije zbog nesigurne situacije. Zakonska zabrana deportacija ne postoji, ali faktički se ne provodi na temelju sigurnosnih procjena. O pravnim uvjetima za moguće brže deportacije trenutačno se u zemlji vrlo žustro raspravlja.

Do kraja augusta 2025., prema podacima Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, gotovo 1900 Sirijaca dobrovoljno je napustilo Njemačku uz državnu potporu. Veći val povratka zasad se ne nazire. No to bi se moglo promijeniti ako poraste politički pritisak na migracijsku politiku i ako se situacija u Siriji dodatno stabilizira.

08.11.25. 14:36

Svemirski brod Shenzhou 20: Povratak na Zemlju odgođen, posada ostaje u svemiru

Ako do toga dođe, mogli bi se vratiti i oni koji nisu došli kao izbjeglice, već s vizom i visokom stručnom spremom. Među njima su, primjerice, više od 7000 liječnika i liječnica sa sirijskim putovnicama koji, prema podacima Njemačke liječničke komore, rade u njemačkim bolnicama mnogi od njih u ustanovama koje ovise o stranim stručnjacima.

Liječnici iz Sirije: ko se osjeća dobrodošlim, ostaje

"Sirijski i drugi strani liječnici veliko su obogaćenje jer su potrebni", kaže kardiolog Anas Jano, voditelj odjela u Univerzitetskoj bolnici u Jeni. Studirao je u Damasku, 2016. došao u Njemačku s vizom i doktorirao na Ruhrskom sveučilištu u Bochumu. Godine 2022. stekao je njemačko državljanstvo.

Prema njegovim riječima, posljednjih je godina postignut velik napredak. "Od 2012. strani liječnici mogu dobiti odobrenje za stalni rad, tzv. aprobaciju", objašnjava Jano u razgovoru za DW. To je uvelike olakšalo integraciju: "Time mogu trajno raditi, dobiti državljanstvo i pridonijeti stabilnosti zdravstvenog sustava." Po njegovoj procjeni, danas svaki treći ili četvrti liječnik u Njemačkoj dolazi iz inostranstva.

Ipak, Jano sa zabrinutošću gleda na društvenu klimu: "Ko ovdje radi, osnuje obitelj i ima djecu, želi sigurnost i prihvaćenost. No ako se stalno izvještava o ‘kriminalnim Sirijcima', iako su to pojedinačni slučajevi, mnogi se osjećaju odbačeno." Zbog toga mnoge njegove kolegice i kolege već razmišljaju o napuštanju Njemačke. "Ne radi se samo o poslu ili dozvolama, nego i o sigurnosti i poštovanju. Kad se ljudi osjećaju dobrodošlima ostaju." 

Na pitanje o odgovornosti sirijskih stručnjaka za obnovu njihove domovine Jano odgovara: "Svi snosimo odgovornost, jer smo tamo rođeni i odrasli." No to ne mora značiti trajni povratak u Siriju. Mnogo se toga može učiniti i izdaleka kroz predavanja, financijsku pomoć ili prijenos znanja. "Ideje iz njemačkog zdravstvenog sustava mogu se prenijeti sirijskim kolegama", kaže Jano. Zbog i dalje nesigurne situacije, povratak za mnoge trenutno nije opcija.

08.11.25. 09:38

Slučaj u Njemačkoj: Penzioner na suđenju zbog pokušaja ubistva radnika iz Bosne i Hercegovine

Sirijski stručnjaci: važni, ali nedovoljno iskorišteni

Oko 60 posto Sirijaca radi u društveno ključnim zanimanjima koja su neophodna za funkcioniranje svakodnevnog života znatno više nego među njemačkim zaposlenicima, kojih je u tim sektorima oko 48 posto, pokazuje Institut za istraživanje tržišta rada i zanimanja. Ipak, mnogi ne mogu u potpunosti iskoristiti svoje kvalifikacije. Inženjeri često rade kao tehničari, a liječnice kao pomoćno osoblje u njezi. Razlog su često nepriznate diplome ili nedostatak radnog iskustva u Njemačkoj.

Osim toga, oko 700.000 Sirijaca trenutno ne radi. Među njima su nezaposleni, ali i djeca, studenti, penzioneri te osobe koje skrbe o članovima obitelji. Čak i radno sposobnima među njima često je teško ući na tržište rada zbog birokratskih prepreka ili nedostatka mogućnosti dodatnog obrazovanja.

Ciljanim poticanjem njihove bi se sposobnosti mogle bolje iskoristiti, a praznine na tržištu rada popuniti. "No postupci često traju predugo", kritizira Herbert Brücker: "Postupak od postavljanja zahtjeva za azil do integracije u tržište rada prdugo traje."

Pravna sigurnost pritom je ključna: "Poduzeća nerado zapošljavaju ljude za koje ne znaju hoće li moći ostati. Zato je završetak postupka dodjele azila toliko važan."

Njemačka je sve manje privlačna

No integracija na tržištu rada samo je jedna strana. Privlačnost Njemačke kao odredišta također utječe na to koliko će stručnjaka ovdje ostati ili doći. "Ono što se često podcjenjuje jest da promjena raspoloženja u Njemačkoj ima snažan učinak", upozorava Brücker, slično kao i kardiolog Anas Jano.

Tako je u posljednjih nekoliko godina došlo do znatnog pada broja stručnih radnika koji dolaze u Njemačku: "Prema Gallup Global Pollu, svjetskom istraživanju o poželjnim odredištima, Njemačka je u posljednje dvije do tri godine znatno pala na globalnoj ljestvici atraktivnosti."