Njemačka među zemljama s najvećim jazom u platama između doseljenika i domaćeg stanovništva

Imigranti u Njemačkoj u prosjeku zarađuju znatno manje od njemačkih državljana, a slična situacija bilježi se i u još osam zemalja, pokazuje međunarodna studija Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), objavljena u stručnom časopisu Nature.

Osim Njemačke, navedene zemlje su Kanada, Danska, Francuska, Holandija, Norveška, Španija, Švedska i Sjedinjene Američke Države. U većini njih jaz u platama između imigranata i domaćeg stanovništva kod druge generacije brzo se smanjuje, brže nego u Njemačkoj.

U Njemačkoj prva generacija imigranata zarađuje u prosjeku 19,6% manje od domaćih radnika. Glavni razlog nije neravnopravnost plata za isti posao, već ograničen pristup bolje plaćenim pozicijama u određenim sektorima, profesijama i preduzećima. Taj faktor objašnjava čak tri četvrtine razlika u zaradi.

Trending

Nalog ostaje na snazi: Sprema li se hapšenje Putina?

Studija se temelji na analizi uzorka od 13,5 miliona zaposlenih, uključujući i imigrante i domaće radnike, u navedenim zemljama.

"Integracija nije samo pitanje jednake plate za isti posao, već prije svega uklanjanje strukturnih prepreka koje otežavaju pristup dobro plaćenim područjima rada", izjavio je jedan od autora studije, Malte Rajhelt.

Prema njegovim riječima, uklanjanje ovih barijera zahtijeva snažne mjere, poput podsticaja za učenje jezika, priznavanja stranih diploma, izgradnje profesionalnih mreža i boljeg informisanja imigranata.

17.07.25. 13:01

Nevjerovatni statistički podaci: Skoro 17 miliona ljudi u Njemačkoj živi u samoći

U Njemačkoj se i druga generacija imigranata suočava s razlikom u zaradi od prosječnih 7,7%. Iako je ta razlika manja nego kod njihove prve generacije, posebno pogađa imigrante porijeklom iz Afrike i s Bliskog istoka.

Međunarodno poređenje pokazuje da je najveći jaz u platama prve generacije imigranata zabilježen u Španiji (29,3%) i Kanadi (27,5%), zatim Norveškoj (20,3%), Njemačkoj (19,6%), Francuskoj (18%) i Holandiji (15,4%).

Manji jaz prisutan je u SAD-u (10,6%), Danskoj (9,2%) i Švedskoj (7%). Prosjek razlike u zaradi druge generacije iznosi 5,7%.

Iako je Njemačka iznad ovog prosjeka, najveće razlike u drugoj generaciji imigranata su u Norveškoj (8,7%), dok je Kanada s najmanjom razlikom od 1,9% primjer pozitivnog trenda.