Nestašica kerozina u europi: Koliko je ugrožen normalan aviosaobraćaj?

Cijena avionskog goriva (kerozina) porasla je za 122 posto od početka rata sa Iranom, navodi londonska savjetodavna firma Energex. Najprije su zabilježeni problemi sa opskrbom na azijskim aerodromima, a prije 14 dana došlo je i do kašnjenja pri točenju goriva na aerodromima u Italiji.

Njemački avioprijevoznik Lufthansa je zatvorila svoju firmu Cityline i povukla iz upotrebe stare avione koji troše mnogo goriva. Kao razlog navodi se skupi kerozin, ali i reakcija na štrajkove osoblja. Njemački mediji pišu o prijetećem rastu cijena avionskog prijevoza i problemima koji bi mogli uslijediti, prije svega za daleka putovanja tokom ljeta, piše DW.

Dosad je polovina kerozina potrebnog Europi dolazila s Bliskog istoka. "Europa je regija sa najvećom ovisnošću o uvozu s Bliskog istoka", piše Međunarodna agencija za energiju (IEA). Od početka rata sa Iranom stiže manje od polovine te količine – što znači da se četvrtina europskih potreba za kerozinom više ne podmiruje na uobičajen način. Saudijska Arabija doduše preusmjerava sirovu naftu u luku Yanbu na Crvenom moru, no to je nesiguran posao jer Iran može napasti Yanbu.

Trending

Vijećnik o ideji da se uvede tramvajska linija Baščaršija - Vratnik: "Zašto ne bismo maštali?"

I vojska treba kerozin

No, nije otežan samo dotok sirove nafte i kerozina. Problemi postoje i u preradi, skladištenju i distribuciji avionskog goriva za civilne letove. "Europske vlasti sve više daju prednost opskrbi vojske gorivom što dodatno otežava situaciju", piše Energex.

U distribuciji kerozina ključnu ulogu ima Central Europe Pipeline System (CEPS). On povezuje morske luke sa aerodromima i vojnim garnizonima. CEPS je vojni objekt NATO-a. Na sistem su priključeni aerodromi u Frankfurtu, Amsterdamu, Zürichu, Bruxellesu i Luksemburgu.

Prije oko 16h

Kriza i na nebu: Poznati njemački avioprijevoznik ukida 20.000 letova zbog visokih cijena goriva

U aktuelnom ratu sa Iranom i američko ratno zrakoplovstvo mora razmišljati odakle će nabaviti gorivo. "Korištenje CEPS-a će porasti kako bi se opskrbili američki aerodromi u Njemačkoj", upozorava Energex i podsjeća da je CEPS tokom rata na Kosovu 1993. godine privremeno bio zatvoren za civilnu upotrebu.

Frankfurtski aerodrom nije u potpunosti ovisan o CEPS-u. Dodatno postoji civilni naftovod do luke Rotterdam, koji puni spremnike, odakle zasebni cjevovod vodi do obližnjeg aerodroma. No bez obzira na to je li riječ o civilnom ili vojnom naftovodu – veliku europsku luku u Rotterdamu sada stiže premalo goriva.

Ko još može isporučivati kerozin?

Načelno postoje alternative dobavljačima s Bliskog istoka, ali nije uvijek jednostavno prebaciti se na njih. Prerađivači u Aziji koriste rusku naftu, ali su zbog rata u Ukrajini trenutno pod bojkotom. Drugi pak skupo naplaćuju situaciju na tržištu. Tako dolazi do pravog procvata naftnih kompanija u Nigeriji i SAD‑u. No to su mali kapaciteti i ti izvori ne mogu nadoknaditi prekid nafte s Bliskog istoka.

Njemačka ministrica privrede Katherina Reiche i drugi europski političari pokušavaju smiriti situaciju. Europa, kažu, nije ovisna o uvozu gotovog kerozina, jer postoje rafinerije koje iz sirove nafte mogu proizvesti avionsko gorivo. No nakon pada potražnje tokom pandemije koronavirusa i nastojanja da se više koristi zelena energija, rafinerijski kapaciteti su se smanjili. Energex je objavio da se u Europi danas proizvodi četvrtinu manje kerozina nego prije pandemije.

Osim toga, nedostaje i sirove nafte. Naposljetku, nisu sve rafinerije tehnički sposobne za složenu proizvodnju kerozina. One koje to mogu rade već punim kapacitetom i ostvaruju velike profite.

Prije 5 dana

Cijene nafte naglo pale nakon otvaranja Hormuškog moreuza

Ne postoji alternativa avionskom gorivu iz nafte. Pokušaji umjetne proizvodnje kerozina uz pomoć zelene energije zasad funkcionišu samo u malim pilot‑postrojenjima, koja godišnje proizvode nekoliko hiljada tona. Zbog goleme potrošnje električne energije, tona takvog goriva i dalje je oko 1.000 dolara skuplja od fosilnog kerozina.

Prema podacima Energexa, ukupne zalihe u Njemačkoj dovoljne su za šest sedmica potreba za kerozinom. Opskrbljivač gorivom frankfurtskog aerodroma navodi da može skladištiti najviše 186 miliona litara. Dnevna potrošnja aerodroma iznosi 15 miliona litara. Energetska agencija IEA globalno računa sa blagim porastom potražnje, dok Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) predviđa znatno veći rast potražnje za avionskim gorivom.

Manje letova za više novca

Rat u Ukrajini, a sada i rat sa Iranom, ionako su poskupjeli zračna putovanja. Avioni moraju letjeti obilaznim rutama. Zbog dužeg trajanja letova i nepovoljnih dolazaka, posade i zrakoplovi ne mogu se više raspoređivati jednako učinkovito kao prije. Tim faktorima, koji već povećavaju troškove, sada se pridružuju i rastuće cijene goriva. One su dosad činile 20 do 30 posto operativnih troškova aviokompanija. Pri cijeni koja je porasla na više od 1.800 dolara po toni – više nego dvostruko – stare kalkulacije više ne vrijede.

Aviokompanije sada od politike traže rasterećenje zbog visokih cijena kerozina. Savez njemačke zračne prometne industrije (BDL) predlaže privremenu obustavu sistema trgovanja emisijama za zračni promet u EU‑u, te zračne takse. "Sukob na Bliskom istoku ima najveći utjecaj na međunarodni, europski i nacionalni zračni promet od pandemije koronavirusa", upozorio je Savez.

Lufthansa i Eurowings već su ukinuli neke linije. Ako Hormuški moreuz ostane zatvoren, redovi letenja mogli bi se dodatno prorijediti, a karte poskupjeti. U srijedu Europska komisija želi predstaviti plan za suočavanje sa krizom nafte i kerozina.