Tri moguća scenarija kojima vodi rat između Irana i SAD-a

Sjedinjene Američke Države produžile su primirje s Iranom, ali ostaje neizvjesno hoće li pregovori napredovati ili će se sukob produbiti. Kako prenosi Deutsche Welle, moguća su tri scenarija. 

Scenarij 1: Približavanje i nastavak pregovora

SAD često poručuju da je dogovor s Iranom blizu i da je Teheran spreman na kompromis. Iz američke perspektive, ključni uslovi uključuju predaju obogaćenog uranija i prekid daljnjeg obogaćivanja, kao i otvaranje Hormuškog moreuza bez naplate tranzita.

Iran je početkom aprila predstavio plan od deset tačaka, tražeći, između ostalog, garancije da SAD i Izrael neće napadati Iran, ukidanje sankcija i odblokiranje iranske imovine. Također, pitanje Libanona i Hezbolaha ostaje dio pregovora.

Trending

Tropic Maloprodaja povodom Dana planete Zemlje otvara konkurse za škole i udruženja

Obje strane žele eventualni dogovor predstaviti kao uspjeh, ali pregovori o nuklearnom programu su izuzetno složeni. Prema izvještajima medija, SAD traži da Iran prekine obogaćivanje uranija na 20 godina, dok Iran nudi period od pet godina.

Otvorena pitanja uključuju sudbinu postojećeg obogaćenog uranija, centrifuga i mehanizme kontrole. Za Donalda Trumpa važno je da novi sporazum bude bolji od onog iz 2015. godine. S druge strane, Iran može smatrati da bi posjedovanje nuklearnog oružja povećalo njegovu sigurnost, ali i dalje koristi strateški utjecaj kroz kontrolu Hormuškog moreuza.

Scenarij 2: Predstava se nastavlja, Hormuški moreuz ostaje blokiran

Moguće je da će aktuelno stanje potrajati još određeno vrijeme. SAD i Iran i dalje upućuju obostrane prijetnje, bez kršenja primirja koje traje od 8. aprila.

U biti je ultimatum predsjednika SAD-a Donalda Trumpa trebao isteći ovoga utorka, 22. aprila, prema vašingtonskom vremenu. No, Trump je u međuvremenu primirje produžio na "neodređeno vrijeme".

U slučaju nastavka primirja bez službenih mirovnih pregovora bi se nastavila obostrana blokada Hormuškog moreuza. Iran aktuelno ne dopušta prolaz brodovima kroz ovaj morski prolaz između Perzijskog i Omanskog zaljeva, s dramatičnim posljedicama za svjetsko gospodarstvo, jer zemlje Perzijskog zaljeva od početka rata ne mogu više izvoziti naftu i ukapljeni plin morskim putem. 

Nestašica goriva bi se u tom scenariju dalje pogoršala, već sada se raspravlja o nedostatku i u Europi. Time Iran u svojim rukama drži moćan instrument kako bi vršio pritisak na Trumpa. I u SAD-u je kao posljedica rata došlo do rasta inflacije. Taj trend bi se nastavkom blokade vjerojatno nastavio.

No i Trump ima još jedan adut u rukavu kojega koristi za vršenje pritiska, a kojega prije prve runde pregovora u Pakistanu još nije imao: blokadom Hormuškog moreuza američka vojska sprječava Iran u prodaji svoje nafte, s odgovarajućim posljedicama za ionako narušeno gospodarstvo te zemlje.

Stručnjak za Bliski istok Hans-Jakob Schindler iz International Centre for Counter-Terrorism je američku blokadu Hormuškog moreuza u izjavi za drugi program njemačke javne televizije ZDF nazvao "ekstremno jakim financijskim sredstvom pritiska", pogotovo zbog toga, kako je kazao Schindler, što su Amerikanci zauzimanjem jednog iranskog broda pokazali da tu blokadu uzimaju zaozbiljno.

Scenarij 3: Neuspjeh pregovora – rat se nastavlja

Za slučaj da se nepovjerenje između SAD-a i Irana zasad pokaže kao nepremostivo, Trump je već zaprijetio drastičnim posljedicama: od uništenja svih elektrana i mostova u Iranu, pa do uništenja "čitave jedne civilizacije".

Koliko daleko će u tim prijetnjama otići SAD i Izrael u slučaju neuspjeha, ostaje otvoreno. Može se pretpostaviti da će Sjedinjene Američke Države, pored novih zračnih napada na Iran, održati i blokadu iranskih brodova i luka, kako bi možda iransko najdjelotvornije sredstvo pritiska u ovom ratu okrenuli protiv samog Teherana.

Iran će vjerojatno u tom slučaju nastojati da putem blokade Hormuškog moreuza poveća pritisak na SAD, zapadne zemlje i zemlje Perzijskog zaljeva. U dosadašnjim borbama je Iran, osim toga, napao i naftne i plinske pogone u susjednim zemljama Perzijskog zaljeva, kako bi ih kaznio zbog savezništva sa SAD-om i time povećao cijenu ovoga rata.

Koliko raketa i dronova Iran još ima je nepoznato. List New York Times je u nedjelju izvijestio kako su američki dužnosnici izjavili da Iran posjeduje još 40 posto svojih dronova, 60 posto bacača raketa i 70 posto samih raketa. Osim toga, prema navodima Instituta za istraživanja rata (Institute for the Study of War), Iranska revolucionarna garda traži od saveznika u regiji da sudjeluju u novim napadima na Izrael, zemlje Perzijskog zaljeva i SAD, ukoliko se ponovno rasplamsa rat.