Napeto uoči otvaranja Ambasade SAD-a: Zašto je Jerusalem tako značajan

Zašto je Jerusalem tako značajan? Podsjetimo se historijskih činjenica. Britanska vojska, predvođena generalom Edmundom Allenbyjem, zauzela je Jerusalem 1917. godine, a okončanjem osmanske vladavine u Palestini je otvoren put za realizaciju plana utemeljenja jevrejske države.

Iste godine je objavljena i Balfourova deklaracija kojom je predviđeno osnivanje te države. 

Po okončanju britanskog mandata nad Palestinom, David Ben Gurion je 14. maja 1948. godine proglasio da je osnovana država Izrael. Palestinci ovaj dan nazivaju Nakbom i obilježavaju kao početak katastrofe koja traje, odnosno sistematskog progona u kojem su milioni Palestinaca protjerani. 

Zapadni Jerusalem je prešao pod upravu Izraela, a Istočni Jerusalem je bio pod kontrolom Jordana. Izrael je u Šestodnevnom ratu 1967. okupirao Istočni Jerusalem i od tada ga nastoji judaizirati.

Jerusalem svetim gradom smatraju pripadnici sve tri velike religije. Upravo je status Istočnog Jerusalema jedna od najvećih prepreka u rješavanju izraelsko-palestinskog pitanja.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 29. novembra 1947. godine usvojila rezoluciju kojom se predviđa podjela palestinske teritorije na palestinsku i jevrejsku državu.

Prema Planu podjele UN-a iz 1947., da se historijski prostor Palestine podijeli između jevrejske i arapske države, Jerusalemu je dat poseban status i trebao je biti stavljen pod međunarodni suverenitet i kontrolu.

Razlog ovog posebnog statusa jeste upravo to što je Jerusalem sveti grad za tri velike religije. Ipak, Izrael je Jerusalem 1980. proglasio glavnim gradom. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN) rezolucijom 478 proglašenje je nazvalo ništavnim.

Američki predsjednik Donald Trump u decembru 2017. priznao je Jerusalem za glavni grad Izraela. Nakon toga uslijedio je poziv zemalja članica Organizacije za islamsku saradnju (OIC) da cijeli svijet prizna Jerusalem za glavni grad Palestine. 

Ambasade svih zemalja koje priznaju Izrael smještene su u Tel Avivu. Ipak, sukladno odluci američkog predsjednika Trumpa, ambasada SAD-a sutra će biti premještena u Jerusalem.

Ulazak u grad sa dugogodišnjom tradicijom, zbog zidova koji opasavaju grad, nemoguć je za gotovo tri miliona Palestinaca koji žive na Zapadnoj obali. Isti problem imaju i dva miliona Palestinaca koji žive u Pojasu Gaze.

Pet miliona palestinskih izbjeglica širom svijeta, nema mogućnost da ispuni svoj najveći san, povratak u Jerusalem.

Oni koji žive u gradu čije ulice danas izgledaju pusto, mogu samo slušati sjećanja starijih ljudi koja se vežu za period prije okupacije. 

Broj Palestinaca koji danas žive u Istočnom Jerusalemu jedva da prelazi 300.000. Suočavaju se i sa nizom opasnosti i prijetnji, a gubitak doma i hapšenja su samo neki od njih, te je Trumpova odluka samo povećala bijes i razočarenje stanovnika.

Prema podacima organizacije za ljudska prava B’Tselem, Izrael je od 1967. godine ukinuo boravišnu dozvolu za 14.000 Palestinaca zbog čega su oni prognani iz Istočnog Jerusalema.

Iako se projekti izgradnje jevrejskih naselja u Istočnom Jerusalemu smatraju ilegalnim, Izrael je od 1967. godine za te ljude izgradio niz naselja. Samo u Istočnom Jerusalemu u ovim ilegalnim naseljima živi više od 200.000 jevrejskih doseljenika.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN) je 23. decembra 2016. godine donijelo rezoluciju kojom se od Izraela zahtijeva da zaustavi gradnju i širenje na okupiranoj palestinskoj teritoriji.