Mitovi i zablude o penziji u Njemačkoj: Šta zakon kaže o "braku zbog papira i mirovine"
Postoje brojne pogrešne pretpostavke o isplatama penzija, poručuju iz njemačkog penzionog osiguravajućeg društva. Postoji nekoliko zabluda i pretpostavki, ali su one uglavnom pogrešne. Donosimo vam neke od njih.
Svi moraju raditi do 67
Ne. Standardna dob za odlazak u penziju od 67 godina odnosi se samo na one rođene 1964. ili kasnije. Za one koji su rođeni prije tog datuma, dobna granica se postupno povećava sa 65 na 67 godina.
Sarajevo protutnjalo Tuzlom: Šest golova u mreži Slobode za devetu pobjedu Zekićevog tima
Ako ste 45 godina uplaćivali u penzioni fond, možete u penziju sa 63 godine bez ikakvih odbitaka
Nije sasvim tačno. Ko je 45 godina uplaćivao doprinose u sistem mirovinskog osiguranja, ima pravo na starosnu penziju bez odbitka za osobe s posebno dugim godinama osiguranja, ali tek nakon navršene odgovarajuće starosne granice. Ovisno o godini u kojoj je osiguranik rođen, to je između 63. i 65. godine.
U 2012. godini počela se povećavati dobna granica za odlazak u penziju. Tokom postupnog povećanja dobi za odlazak u penziju u zakonskom penzionom osiguranju ("penzija sa 67 godina"), ove će se godine za još mjesec dana povećati dobne granice. Osiguranici koji su rođeni 1956. ili 1957. godine i za koje ne vrijede propisi o zaštiti tajnosti, standardnu dob za odlazak u penziju dostižu sa 65 godina i deset mjeseci ili sa 65 godina i jedanaest mjeseci.
Novo pravilo u Njemačkoj: Budite oprezni, ovo više ne smijete koristiti ni kao vozač ni kao suputnik
Za sljedeće rodne skupine standardna dob za umirovljenje u početku se povećava za još jedan mjesec; Od 2024. godine dobna granica se podiže za po 2 mjeseca, počevši od onih rođenih 1959. godine. Za osiguranike rođene 1964. godine ili kasnije vrijedi standardna dob za odlazak u penziju od 67 godina.
Ako od posla ostvarujete dodatne prihode, penzija će vam biti smanjena
Obično ne više. Do sada je onaj ko ranije ide u mirovinu i nešto dodatno zaradi morao paziti da ne pređe određene granice – inače bi mu penzija bila smanjena. Ovo ograničenje dodatnog dohotka u potpunosti je ukinuto 2023. Ako odete u penziju sa 63 godine, sada uz penziju možete zarađivati koliko god želite. Uredba se odnosi na osobe koje odlaze u mirovinu s 35 godina staža doprinosa, ali još nisu dosegle standardnu dob za umirovljenje.
Tokom posljednje dvije koronske godine granica dodatnih primanja za prijevremenu penziju bila je znatno viša nego prethodnih godina. Umjesto 6.300 eura prijevremeni penzioneri mogli su zarađivati do 46.060 eura godišnje.
Dramatičan nedostatak ovih radnika u Njemačkoj, mogući rast plaća od 500 eura
Potpunim ukidanjem ograničenja dodatnih primanja zakonodavac se želi suzbiti manjak kvalificiranih radnika i učiniti prijelaz iz radnog vijeka u penziju fleksibilnijim. Dodatnog ograničenja primanja kada se dostigne redovna starosna penzija nije bilo i nema.
No, ograničenje dohotka nije ukinuto za sve one koji primaju punu ili djelimičnu invalidsku penziju. No, za invalidske umirovljenike povećat će se granica dodatne zarade. Uz punu invalidsku mirovinu ona je ove godine podignuta s dosadašnjih 6.300 eura na 17.272,50 eura. Svima koji su samo djelimično invalidi penziono osiguranje mora individualno izračunati granicu dodatnog dohotka. Do sada je, međutim, limit iznosio najmanje 15.989,40 eura godišnje. Ta je vrijednost porasla 2023. više nego dvostruko na 34.545 eura.
U slučaju prijevremenog umirovljenja, odbici prestaju kada se ostvari redovna starosna penzija
Nažalost ne. Ko želi ostvariti pravo na starosnu penziju za dugogodišnje osiguranike ili starosnu mirovinu za teške invalide prije navršene redovne starosne dobi mora prihvatiti odbitak od 0,3 posto za svaki mjesec prijevremenog penzionisanja. Ko danas ima 55 godina, a želi u mirovinu sa 63 godine, mirovine se smanjuju za 14,4 posto. Međutim, ove odbitke mogu u cijelosti ili djelimično nadoknaditi osiguranici stariji od 50 godina, ako mogu dokazati najmanje 35 godina mirovinskog osiguranja kada planiraju otići u mirovinu, uključujući vrijeme čuvanja djece i školovanje, posebnim uplatama u penzioni fond.
Međutim, prijevremena penzija moguća je samo za one koji su skupili 35 godina osiguranja. Oni koji ne primaju penziju dok ne navrše standardnu starosnu mirovinu sa 65 ili 67 godina. Također treba imati na umu da će smanjenje mirovine trajati doživotno. Ne nestaje čim osiguranici navrše redovnu dob za odlazak u mirovinu. Postoje samo iznimke za osobe s teškim invaliditetom.
Njemačka: Koliko morate zarađivati ako želite penziju od 1.200 eura?
Ali ipak: ako imate minimalni staž osiguranja od 45 godina, ne morate nužno čekati da dostignete standardnu starosnu penziju da biste otišli u mirovinu bez odbitka. Ova skupina ljudi sebe naziva "posebno dugotrajnim osiguranicima".
Za visinu penzije posebno su važne posljednje godine uplate prije mirovine
Ne. Visina penzije ne ovisi o uplatama u posljednjih nekoliko godina rada, već proizlazi iz cijelog staža osiguranja. Samo kada se najveća primanja ostvaruju u posljednjih nekoliko godina prije mirovine, ta vremena osiguravaju posebno visok porast mirovina.
Penzija je automatska
Ne. Prvo morate podnijeti zahtjev za penziju. Važno je to učiniti na vrijeme. Zahtjev treba zaprimiti penziono osiguranje tri mjeseca prije željenog datuma. Ako u toku osiguranja još ima nedorečenih trenutaka, bolje malo prije. Važno je znati: Zakonska penzija može se podnijeti unatrag do tri mjeseca. Svako ko kasni trpi financijske gubitke, jer isplata tada počinje kasnije i bez nadoplate.
Obrasci zahtjeva dostupni su u savjetovalištima ili općinskim upravama. Prijavu je moguće i zatražiti.
Ako se ne želite sami mučiti kroz brdo papira ili se želite unaprijed informirati, besplatnu pomoć možete dobiti u jednom od savjetovališta ili putem web stranice deutsche-Rentenversicherung.de. Termin možete zakazati na broj telefona 0800/10004800. Na razgovor je potrebno donijeti ličnu kartu, porezni broj i podatke o zdravstvenom osiguranju, prenosi Fenix magazin.
Druga mogućnost su usluge besplatnog penzionog savjetnika. Pomaže razjasniti nedostatke i ispravno ispuniti zahtjev ili provjeriti postoji li mogućnost povećanja mirovine ili uopće njezinog osiguranja uplatom dobrovoljnih doprinosa.
Starosna penzija supružnika uračunava se u vašu starosnu penziju
To nije istina. Starosna penzija supružnika ne prebija se u vašu vlastitu mirovinu. Postoje samo iznimke u slučaju prava na mirovinu prema Zakonu o inozemnim mirovinama.
Penzija mora biti u potpunosti oporezovana
Ne još. Oni koji su otišli u penziju 2022. plaćaju porez na 82 posto mirovine. Za nove umirovljenike koji stižu 2023. oporezivi dio mirovine povećan je na 83 posto. To znači da samo 17 posto prve pune bruto godišnje mirovine ostaje neoporezivo. Sve će mirovine počevši od 2040. ili kasnije biti oporezive 100 posto. U slučaju postojećih mirovina ostaje fiksni neoporezivi iznos mirovine. Od 2005. godine umirovljenici moraju plaćati porez na dio svojih mirovina. Od tada se neoporezivi iznos godišnje smanjuje.
Neoporezivi su samo oni čija je mirovina niža od osnovne naknade od 10.908 eura za samce (dvostruko više za bračne parove). Pozadina dinamičkog oporezivanja mirovina je pretvorba oporezivanja. To znači da se doprinosi za mirovinsko osiguranje mogu odbijati od poreza tijekom radnog vijeka, a mirovina se mora oporezivati u fazi isplate.
Ženama se dopušta odlazak u penziju sa 60 godina
To je bilo jednom. To se odnosilo samo na žene rođene prije 1. januara 1952. – i to samo ako su nakon 40. rođendana uplaćivale obvezne doprinose za mirovinsko osiguranje više od deset godina.
Muževi nemaju pravo na udovičku penziju
Tačnije, primaju udovsku ili porodičnu penziju. One postoje pod određenim uvjetima. Preminuli je partner morao uplaćivati mirovinu najmanje pet godina, a brak ili registrirano partnerstvo postojali su najmanje godinu dana, kako objašnjava njemačko udruženje penzionog osiguranja.
Novo pravilo stupilo na snagu: Bez ovoga ne krećite na put automobilom prema Njemačkoj
Međutim, ako se brak sklapa samo kako bi se partneru osigurala mirovina, mirovinsko osiguranje obično odbija isplatu jer se može pretpostaviti takozvani "brak za uzdržavanje". U tom slučaju ne postoji pravo na udovičku ili udovsku mirovinu.
Ali postoje i iznimke od zahtjeva koji moraju biti ispunjeni: ako supružnik umre, na primjer, u nesreći, kao posljedica iznenadne bolesti, ili ako postoji zajedničko malodobno dijete, obitelj ima pravo na mirovinu pa makar brak bio i kraći.
Ako se brak uzdržavanja može isključiti, a preminuli supružnik ispunio je takozvano razdoblje čekanja, ništa ne smeta da se mirovina za udovce ili udovice odobri na temelju zahtjeva. Razlikuju se mala i velika udovička mirovina.
Ostatak teksta pročitajte na OVOM linku.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
