Litvanija daje 152 miliona eura za gradnju ograde na granici s Bjelorusijom

Litvanija je objavila u ponedjeljak da će dovršiti svoju 508 kilometara dugu ogradu na granici s Bjelorusijom do septembra naredne godine kako bi zaustavila migrante za koje tvrdi da prelaze granicu u rekordnom broju, u potezu koji orkestrira bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.

Litvanija, Latvija i Poljska javile su o velikim povećanjima broja migranata koji ulaze na njihovu teritoriju iz Bjelorusije, i optužuju Lukašenka da ih koristi kako bi izvršio pritisak na Europsku uniju da ukine sankcije njegovoj zemlji.

"Fizička barijera od vitalnog je značaja za nas kako bi odvratili ovaj hibridni napad, koji bjeloruski režim poduzima protiv Litvanije i EU", izjavila je premijerka Ingrida Simonyte.

Trending

Dragan Bursać: Selma Bajrami, srpski neprijatelj broj 1

Državna kompanija EPSO-G, koja rukovodi litvanskom strujnom i gasnom mrežom, nadzire izgradnju granične ograde, koja će biti visoka tri metra nakon što na nju bude postavljena bodljikava žica, i koštat će najmanje 152 miliona eura, saopćila je vlada.

Prošle su sedmice članice EU optužile Bjelorusiju da izvodi „direktan napad“ tjerajući tražioce azila preko njihovih granica i izrazile su nelagodu mogućnošću naglog rasta broja afganistanskih migranta dok su se usuglasile oko potrebe jačanja vanjskih granica bloka u budućnosti.

Do sada je u ovoj godini 4.141 osoba nelegalno prešla u Litvaniju, malu baltičku republiku od 2,8 miliona stanovnika, sudeći po vladinim brojkama, u poređenju sa 74 nelegalna prelaska u kompletnoj 2020.

Samo 21 nelegalni prelazak je registrovan od 10. augusta kada je Litvanija pribjegla vraćanju migranata koji dolaze iz Bjelorusije u bivšu sovjetsku republiku.

Za skoro 2.000 migranata uskraćen je ulazak u Litvaniju tokom istog perioda, sudeći po ministarstvu unutrašnjih poslova u Viljnusu.

EU optužuje Bjelorusiju da prebacuje avionima Iračane u Minsk i nakon toga ih šalje vozilima sjevernije ka granicama zemlje.

Lukašenko je izjavio da više neće zadržavati migrante zbog zapadnih sankcija uvedenih nakon spornih predsjedničkih izbora u prošloj godini i kampanji gušenja protesta i disidenata koja je uslijedila nakon toga, prenosi Reuters.