Kucamo li na vrata Trećeg svjetskog rata? Europljani kažu da je 'vjerovatan u idućih deset godina'
Osamdeset godina nakon Drugog svjetskog rata, ankete pokazuju da mnogi Amerikanci i zapadni Evropljani vjeruju da bi u roku od jedne decenije mogao izbiti još razorniji treći globalni sukob, a tenzije s Rusijom smatraju se najvjerovatnijim uzrokom.
Dok se Evropa priprema za obilježavanje 80. godišnjice Dana pobjede, anketa YouGova također je pokazala da velika većina smatra da su događaji tokom i prije Drugog svjetskog rata relevantni i danas te da se o njima mora nastaviti podučavati mlađe generacije, piše Guardian.
Između 41 posto i 55 posto ispitanika u pet anketiranih evropskih zemalja: Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj , Italiji i Španiji, reklo je da smatraju da je još jedan svjetski rat vrlo ili prilično vjerovatan u narednih pet do deset godina, što je mišljenje koje dijeli 45 posto Amerikanaca.
Novi slučaj femicida u Rijeci: Žena povrijeđena na stubištu, muškarac pronađen u stanu iznad
Većina od 68 posto do 76 posto ispitanika rekla je da očekuje da će svaki novi sukob uključivati nuklearno oružje, a između 57 posto i 73 posto također je reklo da bi treći svjetski rat doveo do većih gubitaka života nego u periodu 1939-1945. Mnogi (25 posto do 44 posto) vjerovali su da će u njemu poginuti većina ljudi na svijetu.
Većina ljudi, od 66 posto u Italiji do 89 posto u Velikoj Britaniji, rekla je da bi očekivala da će njihova zemlja biti uključena u takav rat - ali samo manjine, od 16 posto u Italiji do 44 posto u Francuskoj , misle da će njihove oružane snage biti u stanju da ih odbrane.
Baronesa Arminka Helić za Jerusalem Post: 'Bosni treba podrška saveznika, Dodik je eskalirao stvari'
Nasuprot tome, 71 posto Amerikanaca reklo je da ima povjerenja u američku vojsku. Rusiju je između 72 posto i 82 posto zapadnih Evropljana i 69 posto Amerikanaca smatralo najvjerovatnijim uzrokom još jednog svjetskog rata.
Međutim, mnogi Evropljani su se složili i u vezi sa navodnim saveznikom Evrope, SAD-om, pri čemu većina u Španiji (58 posto), Njemačkoj (55 posto) i Francuskoj (53 posto) vidi tenzije sa SAD-om kao veliku ili umjerenu prijetnju kontinentalnom miru.
Osvrćući se na Drugi svjetski rat, ispitanici u Francuskoj (72 posto), Njemačkoj (70 posto) i Velikoj Britaniji (66 posto) su najčešće rekli da znaju mnogo ili prilično mnogo o sukobu, dok su oni u Španiji - koja nije bila uključena - najmanje znali (40 posto).
Oko 77 posto Francuza reklo je da su u školi mnogo ili prilično mnogo učili o ratu, u poređenju sa 60 posto Nijemaca, 48 posto Britanaca i samo 34 posto Španaca. Mlađe generacije su češće izvještavale da su mnogo učili.
Međutim, ogromna većina (82 posto do 90 posto) zapadnih Evropljana i Amerikanaca smatra da je važno da se o Drugom svjetskom ratu predaje u školama, pri čemu između 72 posto i 87 posto ispitanika smatra da su događaji iz sukoba i oni koji su mu prethodili i danas relevantni.
Praznik proljeća i prirode: Danas je Đurđevdan, a evo kako se obilježava
Više ispitanika (44 posto do 59 posto) reklo je da misle da bi se zločini u nacističkom stilu mogli počiniti u "nekoj drugoj zapadnoevropskoj zemlji", a 44 posto do 60 posto je također reklo da je takav scenario moguć u SAD-u – uključujući 52 posto Amerikanaca.
Na pitanje ko je najviše učinio u porazu nacista, 40 posto do 52 posto u pet anketiranih zemalja odgovorilo je da su to SAD, a 17 posto do 28 posto Sovjetski Savez. Međutim, u Velikoj Britaniji 41 posto ispitanika odgovorilo je da je to Velika Britanija – mišljenje koje dijeli samo 5 posto do 11 posto Amerikanaca i drugih zapadnoevropskih građana.
Gotovo polovina Nijemaca (46 posto) izjavila je da vjeruje da je njihova zemlja od 1945. godine dobro obavila posao u suočavanju sa svojim ratnim akcijama, s čime se složilo 49 posto Amerikanaca i 58 posto Britanaca. Ispitanici u Francuskoj (34 posto) i Italiji (30 posto) nisu bili toliko sigurni.
Međutim, gotovo polovina Nijemaca (47 posto) izjavila je da također misle da je njihova zemlja bila "previše svjesna svoje nacističke prošlosti", što ju je spriječilo da dovoljno snažno djeluje po pitanju novijih problema. Samo 24 posto smatra da su njihovi lideri pronašli pravu ravnotežu.
Kada je u pitanju ko je najviše učinio na očuvanju mira od kraja rata, većina (52 posto prema 66 posto) u svih šest zemalja odgovorila je da je to NATO, pri čemu je najmanje većina (44 posto prema 60 posto) pripisala Ujedinjenim nacijama doprinos u "velikom" ili "priličnom iznosu".
Između 45 posto i 56 posto zapadnih Evropljana i Amerikanaca također vjeruje da je EU – dijelom osnovana s ciljem održavanja mira u Evropi – značajno doprinijela odsustvu sukoba.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.