Kriza helija: Zašto bi rat SAD-a i Izraela protiv Irana mogao uzrokovati kašnjenja MRI skeniranja

Rat između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne te Irana s druge strane, zajedno s odgovorom Teherana, poremetio je otprilike trećinu globalne opskrbe helijem. Ovaj plin ključan je za medicinsku primjenu, poput magnetske rezonancije (MRI), kao i za visokotehnološke industrije, uključujući sektor poluvodiča.

Glavni uzroci nestašice su ograničenja u brodskom prijevozu i potpuna obustava proizvodnje u Katru, jednom od vodećih svjetskih proizvođača.

Katar je 2025. godine proizveo oko 63 miliona kubičnih metara helija, što čini trećinu od približno 190 miliona kubičnih metara proizvedenih na globalnom nivou. Međutim, nakon iranskih napada na energetska postrojenja početkom marta 2026. godine, proizvodnja je stala, piše Al Jazeera.

Trending

Bećirović poručio američkim kongresmenima: Entitet RS pokušava širiti opasnu propagandu, ovo je cilj

Državna energetska firma QatarEnergy objavila je 2. marta da je zaustavila proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG) nakon napada na svoja postrojenja u Ras Laffanu i Mesaieedu. S obzirom na to da se helij izdvaja kao nusproizvod u proizvodnji LNG-a, svaki prekid u proizvodnji plina izravno smanjuje i opskrbu helijem. Nekoliko sati kasnije, iranski projektili pogodili su postrojenje za LNG u industrijskom gradu Ras Laffan, koje obrađuje oko 20 posto globalne opskrbe LNG-om.

Izvršni direktor QatarEnergyja, Saad Sherida Al-Kaabi, za novinsku agenciju Reuters izjavio je da je napad prouzročio štetu koja će smanjiti godišnji prihod za oko 20 milijardi dolara tokom sljedećih pet godina.

"Popravci će izvan pogona staviti 12,8 miliona tona proizvodnje LNG-a godišnje na razdoblje od tri do pet godina."

Prije oko 3h

Presretnuta raketa u Abu Dabiju: U padu krhotina poginule dvije osobe

Zbog ovog pada u proizvodnji LNG-a, QatarEnergy je najavio smanjenje izvoza tekućeg helija za 14 posto godišnje.

Iako druge zaljevske zemlje nisu veliki proizvođači helija, one su ključne za globalni lanac opskrbe jer izvoz iz Katra i drugih zemalja ovisi o pomorskim putovima i uskim prolazima u njihovim obalnim vodama, posebno o Hormuškom moreuzu.

Gotovo sav katarski izvoz helija normalno napušta zemlju brodovima kroz Hormuški moreuz, jer se proizvodnja nalazi u Zaljevu i ne postoji alternativni pomorski izlaz. Međutim, promet je gotovo stao nakon što je Ebrahim Jabari, viši savjetnik glavnog komadanta iranske Islamske revolucionarne garde (IRGC), 2. marta objavio da je moreuz "zatvoren".

"Ako bilo koje plovilo pokuša proći, IRGC i mornarica će zapaliti te brodove."

Iranski dužnosnici kasnije su pojasnili da moreuz nije potpuno zatvoren, osim za brodove koji pripadaju SAD-u, Izraelu i njihovim saradnicima, ali su uveli nova pravila. Svako plovilo mora osigurati odobrenje Teherana za tranzit, zbog čega je promet gotovo u potpunosti zaustavljen, uz iznimku nekoliko indijskih, pakistanskih i kineskih brodova.

Helij je plin vrlo niske gustoće i zauzima mnogo prostora u plinovitom stanju. Zbog toga se obično hladi do tekućeg oblika i skladišti u specijaliziranim kriogenim spremnicima, što je isplativije i štedi prostor. No, čak i u dobro izoliranim spremnicima, helij se postupno zagrijava, vrije i vraća u plinovito stanje te unutar 45 dana iscuri u atmosferu. To znači da se oslanja na "just-in-time" model isporuke.

Nijedan drugi element ne može se ohladiti na tako niske temperature kao helij, tek djelić stepena iznad apsolutne nule (0 Kelvina), najniže moguće temperature. Također je hemijski inertan, što znači da ne reagira s drugim hemikalijama. Zbog tih svojstava nema umjetnu zamjenu.

Ova jedinstvena svojstva čine tekući helij ključnom komponentom u radu uređaja za magnetsku rezonanciju, piše Al Jazeera. MRI uređaji koriste supravodljive magnete koji se zagrijavaju i moraju se hladiti. Hlađenje helijem omogućuje magnetima stvaranje dovoljno jakih magnetskih polja za dobivanje jasnih slika unutrašnjosti ljudskog tijela. Tipičan MRI uređaj zahtijeva oko dvije hiljade litara tekućeg helija. Otprilike četvrtina helija koji se koristi u svijetu odlazi na hlađenje supravodljivih magneta.

Prije oko 4h

Eskalacija kod Bosfora: Turski tanker pogođen dronovima dok je prevozio naftu iz Rusije

Helij je također neophodan u proizvodnji poluvodičkih čipova, koji pokreću gotovo svu modernu elektroniku, od pametnih telefona i automobila do podatkovnih centara i vojnih sistema. Koristi se za hlađenje i stvaranje inertnog okruženja tokom proizvodnje. Najveći potrošači helija iz Katra su Južna Koreja, Japan, Tajvan i Kina. Južnokorejski divovi poput Samsunga i SK Hynixa, koji više od 60 posto helija uvoze iz Katra, već su počeli koristiti svoje šestomjesečne zalihe za hitne slučajeve.

Nestašica je već dovela do udvostručenja cijena helija na spot tržištu. Stručnjaci upozoravaju da bi, ako se poremećaji nastave od 60 do 90 dana, cijene mogle premašiti dvije hiljade dolara po hiljadu kubičnih stopa, što je više od četiri puta više od predviđanja za početak 2026. godine.

Aleksandr Romanenko, izvršni direktor firme za istraživanje tržišta IndexBox, rekao je za Reuters da bi prekid od 30 dana mogao podići cijene za 10 do 20 posto, dok bi prekid od 60 do 90 dana mogao gurnuti cijene za 25 do 50 posto više.

Kriza je potaknula ubrzani razvoj "bezhelijskih" MRI tehnologija. Firme poput Philipsa već nude uređaje s "BlueSeal" tehnologijom koja zahtijeva samo sedam litara helija u usporedbi sa standardnih više od 1.500 litara. No, većina MRI uređaja širom svijeta i dalje ovisi o tekućem heliju.

Kao odgovor na krizu, vlade sve više tretiraju helij kao strateški mineral. Ujedinjeno Kraljevstvo uložilo je 51 milion funti u nacionalnu kriogenu infrastrukturu, dok se u SAD-u poziva na ponovno uspostavljanje saveznih strateških rezervi. Također raste ulaganje u projekte za vađenje helija u geopolitički stabilnim područjima poput sjeverne Minnesote i Južne Afrike kako bi se lanac opskrbe odvojio od nestabilnosti na Bliskom istoku.