Kolika je Rusija prijetnja za Njemačku i NATO?

0
Radiosarajevo.ba
Kolika je Rusija prijetnja za Njemačku i NATO?
Foto: DW / Rusija

Političari i stručnjaci uporno tvrde da je Rusija velika i realna prijetnja za Njemačku i NATO. Ali građani Njemačke, navikli na decenije mira, jednostavno u to teško mogu vjerovati.

Na predizbornim plakatima za Europski parlament gotovo sve stranke tematiziraju sigurnost i odbrambenu snagu Njemačke. Političari su nakon pada Berlinskog zida drastično smanjivali izdatke za vojsku i odbranu, no sada su, nakon napada Rusije na Ukrajinu u februaru 2022., morali uvidjeti da je njemačka vojska u beznadno lošem stanju, jedva sposobna za odbranu vlastitog teritorija. I da nije sposobna potpuno ispuniti svoje obveze kao članica NATO-a.

Ubrzo nakon ruske agresije je njemački kancelar Olaf Scholz objavio da će biti formiran posebni fond za opremanje njemačke vojske, no tih najavljenih 100 milijardi eura (195,59 milijardi KM) pokazalo se kao nedovoljno.

Muzičar izdaje luksuznu nekretninu: Pogledajte koliko košta noć u Breginoj vili

Muzičar izdaje luksuznu nekretninu: Pogledajte koliko košta noć u Breginoj vili

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius vojni proračun za 2025. želi povećati za najmanje 6,5 milijardi eura (12,71 milijardi KM). On smatra da su ovo izuzetne okolnosti u kojima bi taj državni izdatak trebao biti izuzet od zakonske obaveze uravnoteženog proračuna.

Basnoslovno skupe decenije štednje

I njemački vojni stručnjaci, kao što je Frank Sauer sa sveučilišta Bundeswehra, misle da će čak i s tih dodatnih 100 milijardi njemačkoj vojsci i dalje hronično nedostajati novaca. Bez povećanja proračuna će već 2026. nastupiti trenutak u kojem će njemačka vojska tek "s najvećim naporima održavati postojeći pogon", ali ništa više od toga. No oko većeg izdvajanja za odbranu ne postoji sloga u njemačkoj vladi.

Njemački Bundeswehr uživa zapravo veći ugled nego što zaslužuje svojom opremom i odbrambenom sposobnošću

Ministar finansija Christian Lindner tvrdi da napad Rusije na Ukrajinu ne može biti razlog za dodatna državna zaduženja, na što je socijaldemokratski ministar odbrane na sjednici vlade ljutito izjavio kako mu "ne treba takva muka" u njegovom životu i, što se njega tiče, neka onda postave nekog drugog da u Bundeswehru učini praktički nemoguće.

No kolika je doista velika prijetnja od Rusije? Organizator minhenske Konferencije o sigurnosti Christoph Heusgen je uvjeren kako Vladimir Putin teži Velikoj Rusiji u granicama bivšeg Sovjetskog Saveza.

"Ako Putin ne izgubi rat u Ukrajini, moramo računati s tim da su sljedeće na redu Moldavija ili države Baltika", kaže on.

Baltičke države su doduše članice NATO-a, ali Fabian Hoffmann sa sveučilišta u Oslu procjenjuje kako ovaj vojni savez nema kapaciteta za odvraćanje pretenzija Rusije i da Europa ima "najviše dvije ili tri godine" vremena kako bi stvorila obranu koju Putin radije neće htjeti napadati.

Rusija je znatno ojačala vojnu industriju

"Ma neće i nas!"

Profesor vojnog sveučilišta nabraja veoma mogući scenario: već ovog novembra se u Bijelu kuću možda opet vraća Donald Trump od kojeg se već moglo čuti kako ga više brine prijetnja iz Kine nego nevolje država Europe koje ionako ne troše dovoljno za odbranu. A Putin se približava 80. godini starosti i po mišljenju Sauera, sad mu je još jedina želja ostvariti viziju Velike Rusije – ili barem dovoljno destabilizirati sve okolne države da Moskvi ne čine nikakvu prijetnju. Hoće li se ruski tenkovi početi kotrljati i prema nekoj članici NATO-a? To ne mora biti, ali je svakako realna mogućnost već u idućih pet godina, smatra Sauer.

Za razliku od mnogih vojnih stručnjaka i političara, građani Njemačke još uvijek nisu uvjereni da razdoblje mira u Europi u dogledno doba može biti završeno. Po ispitivanju portala YouGov, tek 36% ispitanika misli da je napad Rusije na neku od članica NATO-a do godine 2030. "vrlo" ili "vjerovatno" moguć, a njih 48% misli da je to "prije" ili "potpuno" isključeno. A da cilj napada neće biti tek neka od rubnih članica NATO-a nego sama Njemačka to smatra vjerojatnim tek 23% sudionika, dok ih 61% misli suprotno.

Ja s puškom?

Istovremeno, građanima je jasno da je njemačka vojska u lošem stanju: samo 2% sudionika ankete misli da je vojska "odlično" opremljena za odbranu domovine, 12% vjeruje da je "prilično dobro", a po 39% ih misli da je Bundeswehr "loše" ili "vrlo loše" pripremljen za mogući napad. Još je porazniji rezultat istraživanja instituta Civey, provedenog ovog marta. U njemu je samo trećina upitanih građana Njemačke izrazila spremnost da i oružjem brani svoju domovinu, više od polovice ispitanika to ne bi učinila.

"Mi živimo u razdoblju goleme historijske promjene", smatra Frank Sauer. Ali spoznaja da mir nije i ne mora biti vječito stanje još nije prodrla do građana ove zemlje, ističe Sauer. I dodaje: "Ta promjena u glavama ljudi traje. A to se ljudima ne može utuviti u glavu ni batinom, niti s tri govora političara i pet naslovnica u novinama".

Kancelar Scholz u kokpitu borbenog aviona

Ovaj profesor sa sveučilišta Bundeswehra kaže: "I ja bih radije dao graditi vjetroelektrane, solarne panele i dječje vrtiće. Ali na žalost, moramo proizvoditi oklopna vozila, krstareće projektile i bespilotne letjelice". Šta i kako će se odlučiti, to ćemo još vidjeti. Ali Sauer je uvjeren: tako kako smo živjeli, pogotovo u posljednjih tri decenije u zapadnoj Europi, više neće moći biti.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije