Koji je značaj regije Donbas i zašto je ona u središtu ukrajinske krize?
Tokom protekla tri dana došlo je do pojačanog granatiranja duž nekoliko dijelova ukrajinske granice. Ukrajinci tvrde da granatiranje provode separatisti koje podržava Rusija, dok separatisti navode da to radi ukrajinska vojska; odnosno da je ona ta koja granatira područja na kojima žive civili.
U četvrtak je pogođen dječji vrtić na teritoriju pod kontrolom Ukrajine, koji se nalazi manje od 5 kilometara od prve crte bojišnice. U petak i subotu ukrajinske vlasti izvijestile su o daljnjem naglom granatiranju teškim naoružanjem, koje je sporazumima iz Minska zabranjeno unutar 50 kilometara od linije razdvajanja. Ukrajinske vlasti navode da je samo u četvrtak bilo 60 kršenja primirja.
Čelnici dvaju proruskih teritorija, Luganske i Donjecke Narodne Republike, tvrde da Ukrajinci planiraju veliku vojnu ofenzivu na tom području. U petak su organizirali masovne evakuacije civila u Rusiju i prozvali opću mobilizaciju. No, ukrajinske vlasti su u više navrata porekle ove navode.
Najave američkih sankcija Srbiji uznemirile i Plenkovića: Koliko bi one utjecale na tržište u BiH?
"Postoji velika opasnost da predstavnici Ruske Federacije zapravo žele isprovocirati neke događaje. Oni mogu napraviti stvari koje nemaju veze s našom vojskom", rekao je u petak Oleksij Danilov, čelnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Kada su 2014. pobunjenici koje podržava Rusija zauzeli vladine zgrade u gradovima diljem istočne Ukrajine, došlo je do izbijanja sukoba, nakon čega su dvije oblasti u regiji Donbas ostale u rukama separatista. Rusija je tada i anektirala Krim, što je izazvalo međunarodnu kritiku.
Područja u Donbasu pod kontrolom separatista postala su poznata kao Luganska Narodna Republika (LPR) i Donjecka Narodna Republika (DPR). Ukrajinska vlada tvrdi da su te dvije regije zapravo pod ruskom okupacijom. Samoproglašene republike ne priznaje nijedna vlada, uključujući Rusiju, a ukrajinske vlasti odbijaju izravno razgovarati s bilo kojom od njih.
Sporazum iz Minska iz 2015. rezultirao je klimavim dogovorom o prekidu vatre, a sukob je prerastao u statični rat duž linije koja razdvaja ukrajinsku vladu i područja pod kontrolom separatista. Sporazumi iz Minska zabranjuju naoružanje u blizini te linije.
U sukobima u regiji Donbas je u tome periodu poginulo više od 14.000 ljudi, a Ukrajina navodi da je 1.5 miliona stanovnika bilo prisiljeno napustiti svoje domove, pri čemu je većina ostala u područjima Donbasa koja su i dalje pod kontrolom Ukrajine.
Separatisti u Donbasu imali su značajnu podršku Moskve. Rusija tvrdi da tamo nema svojih vojnika, ali američki, ukrajinski dužnosnici i NATO kažu da ruska vlada opskrbljuje separatiste savjetima i obavještajnim podacima te među njih infiltrira i svoje vojnike, piše CNN, a prenosi Index.hr.
Rusija je također u zadnjih nekoliko godina dala stotinama hiljada ljudi u Donbasu ruske pasoše, dok je parlament te zemlje preporučio Kremlju da službeno prizna dijelove LPR-a i DPR-a kao neovisne države, za što američke vlasti kažu da je znak toga da se Putin nema namjeru pridržavati Sporazuma iz Minska.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je u srijedu da Ukrajina "neće stati dok ne oslobodi svoje teritorije u Donbasu i na Krimu te sve dok Rusija ne plati svu štetu koju je prouzročila Ukrajini".
Putin je dugo optuživao Ukrajinu za kršenje prava etničkih Rusa i onih koji govore ruski u Ukrajini te je rekao da je u okviru prava Rusije da vojno intervenira kako bi ih zaštitila. U srijedu je kazao da je u Donbasu počinjen "genocid".
Pozivajući se na genocid, Putin je ponovio rusku lažnu tvrdnju da je Gruzija 2008. počinila genocid nad civilima u odcijepljenoj republici Južnoj Osetiji. Tom je prilikom ruska vojska ušla duboko u teritorij Gruzije.
U subotu su ljudi iz regija pod kontrolom separatista počeli slušati naredbu o evakuaciji, krećući autobusima preko ruske granice. Ruske vlasti obećale su im sklonište i odštetu, dok su ruski državni mediji izvještavali da tisuće ljudi odlaze zbog straha od ukrajinske agresije.
Novinske agencije iz Rusije su u subotu izvijestile da je oko 10.000 ljudi već prešlo granicu. Ruske vlasti kažu da su spremne za dolazak do 900.000 ljudi, iako je separatističko vodstvo naredilo muškarcima da ostanu i da se bore, odnosno najavilo opću mobilizaciju.
Kao što je to bilo i 2014., regija Donbas je sada središte sukoba Istoka i Zapada - između Putinove težnje da ponovno uspostavi kontrolu i težnje Ukrajinaca da se pridruže grupi europskih demokracija.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.