Ko je Julian Assange i zašto je danas uhapšen

Julian Paul Assange (rođen 3. jula 1971. godine u Australiji) je programer, urednik, aktivist, izdavač i novinar, te osnivač WikiLeaksa koji je nakon sedam godina skrivanja u Ambasadi Ekvadora danas uhapšen u Londonu.

Jedna od advokatica Assangea Jen Robinson na svom Twitter profilu potvrdila je da je osnivač WikiLeaksa uhapšen ne samo zbog kršenja uslova puštanja na uvjetnu slobodu, već i zbog zahtjeva SAD-a za izručenje.

Just confirmed: #Assange has been arrested not just for breach of bail conditions but also in relation to a US extradition request. @wikileaks @khrafnsson

— Jen Robinson (@suigenerisjen) April 11, 2019

Assange je postao poznat kao glavni urednik i osnivač WikiLeaksa, organizacije koja objavljuje tajne informacije i povjerljive dokumente od anonimnih izvora, tzv. zviždača (whistleblowers, eng).  

Inače, Assangea je još u mladosti zanimalo hakiranje, a radio je i kao programer.

Slavu je stekao svojim radom u WikiLeaksu, koji je osnovao 2006. i od tada se počeo pojavljivati u javnosti širom svijeta i govoriti o slobodi medija, cenzuri i istraživačkom novinarstvu.

WikiLeaks je došao u centar međunarodne pažnje kad je 2010. godine počeo objavljivati vojne i diplomatske tajne američke vojske uz pomoć saradnika u printanim medijima.

Podsjetimo i da je bivši vojnik Bradley Manning (koji je poslije promijenio spol i postao Chelsea, op.pr.) optužen za davanje podataka WikiLeaksu.

No, vraćamo se na Assangea i na priču iz Švedske.

Prilikom boravka u Švedskoj u avgustu 2010, tamošnja policija počela je istraživati njegovu umiješanost u silovanje, ali istraga je prekinuta, da bi se za dva mjeseca podigao nalog za hapšenje, te se Assange svojevoljno prijavio u policijsku stanicu u Londonu, gdje se u tom trenutku nalazio.

Nakon deset dana u zatvoru Wandsworth, pustili su ga slobodu uz kauciju, stavili mu elektronsku narukvicu, uz obavezu da se svaki dan javi u policijsku stanicu.

Nakon što je Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva odbio njegov zahtjev za ukidanje naloga za hapšenje zbog kojeg se suočio s izručenjem u Švedsku, Assange se od 19. juna 2012. nalazio u Ekvadorskoj ambasadi u Londonu, gdje je u međuvremenu dobio diplomatski azil, koji mu je prije nekoliko dana i ukinut.

Švedsko pravosuđe u međuvremenu je odbacilo prijavu, no britanske vlasti cijelo vrijeme napominju kako će uhapsiti Australca kada napusti ambasadu jer krši svoj uvjetni dopust bježanjem.

Britanska vlada i ranije je isticala da želi izručiti Assangea Švedskoj ako pokuša napustiti Ambasadu, dok Assange tvrdi da ga Švedska vlada traži samo zato da ga može izručiti Sjedinjenim Američkim Državama gdje bi mu sudili za veleizdaju zbog objavljivanja diplomatskih brzojava, a možda bi ga i pogubili.

Za vrijeme koje je proveo u Engleskoj, tokom 2012, Assange je bio voditelj političke emisije World Tomorrow u kojoj su mu sagovornici bile najpoznatije političke vođe našeg doba i koja se prikazivala na Russia TodayTV.

Godine 2009. osvojio je nagradu Amnesty International „UK Media Award“, zbog objavljivanja informacija o ubistvima u Keniji koje je proširila i objavila Kenya National Commission on Human Rights (KNCHR) u svojem istraživanju Plač krvi.

Primajući nagradu Assange je rekao:

 „Ovo je odraz hrabrosti i snage kenijskog građanskog društva koje je ovu nepravdu dokumentiralo“.

Godine 2010. Assange je dobio Sam Adams Award, a po izboru čitatelja magazina Time izabran je Osobom godine 2010. U aprilu 2011. je na listi 100 najutjecajnijih ljudi prema magazinu Time. Neformalna anketa urednika Postmedia Network prozvala ga je najboljim novinarem godine nakon što su šest urednika od njih deset se tvrdili da je Assange „bitno utjecao na način na koji se informacija prikazuje i objavljuje“.

Le Monde, jedna od pet publikacija koje su sarađivale s WikiLeaksom prilikom objavljivanja dokumenata, izabrao ga je osobom godine. U februaru 2011. objavljeno je da je Sydney Peace Foundation sa Univerziteta u Sydneyu dodijelio Assangeu Sydneysku nagradu za mir za svoju „iznimnu hrabrost i inicijativu u težnji za ostvarenjem ljudskih prava“.

Do sada nagrada je u četrnaestogodišnjoj historiji dodijeljena pet puta, dobitnici su: Nelson Mandela, Dalaj Lama, Tenzin Gyatso, Daisaku Ikeda, i Julian Assange.

U julu 2011. Assange je dobio nagradu za novinarstvo Martha Gellhorn. Nagrada se dodjeljuje jednom godišnje novinarima „čiji rad je utjecao da se shvati prava istina i objavi istina koja štetno utječe na propagandu ili oficijalne vođe“.