Klimatska kriza produbljuje nejednakost: Najbogatiji zarađuju, siromašni plaćaju cijenu

Najbogatiji ljudi na svijetu ostvaruju zaradu ne samo kroz ulaganja u industrije koje doprinose klimatskim promjenama već i kroz poslove povezane s ublažavanjem njihovih posljedica.

Prema izvještaju organizacije Oxfam, ulaganja u obnovu nakon prirodnih katastrofa i prilagođavanje klimatskim promjenama stvaraju dodatne izvore prihoda za najimućnije, dok troškove krize snose i oni koji su joj najmanje doprinijeli.

Oxfam navodi da je najbogatijih 0,1 posto svjetske populacije, odnosno oko osam miliona ljudi, snažno zastupljeno u ulaganjima u pripremu za katastrofe, oporavak i obnovu. Riječ je o tržištu čija bi godišnja vrijednost, prema procjenama, do 2029. mogla porasti sa 70 na 92 milijarde dolara. Organizacija upozorava da takav model najbogatijima donosi dvostruku korist: prvo zarađuju kroz ulaganja u zagađujuće industrije, a zatim i kroz poslove koji postaju sve traženiji zbog posljedica klimatskih promjena.

Trending

Velike gužve večeras na graničnim prijelazima: Na ulazu u Hrvatsku čeka se i do četiri sata

Izvještaj ističe da najbogatijih 0,1 posto stanovništva emituje više ugljendioksida nego najsiromašnijih 3,5 milijardi ljudi zajedno. Njihov doprinos emisijama, prema navodima Oxfama, 125 puta je veći od prosjeka. Iako luksuzni način života, uključujući korištenje privatnih aviona, značajno doprinosi zagađenju, najveći utjecaj dolazi od ulaganja u kompanije koje posluju u sektorima povezanim s emisijama i klimatskim prilagođavanjem.

Oxfamov indeks obuhvata 217 kompanija koje ili doprinose klimatskoj krizi ili ostvaruju prihode od proizvoda i usluga potrebnih za suočavanje s njenim posljedicama. Među njima su proizvođači rashladnih uređaja, opreme za zaštitu od poplava i gašenje požara, kao i kompanije iz sektora transporta, hrane, osiguranja i kreditiranja.

23.10.26. 21:51

Šest najbogatijih ljudi svijeta izgubilo čak 130 milijardi dolara u jednom danu: Musk na vrhu liste

Te kompanije su prošle godine ostvarile prosječnu zaradu od 1,8 milijardi dolara, dok su dioničarima isplatile milijardu dolara dividendi. BlackRock i Vanguard, dvije velike kompanije za upravljanje imovinom, imaju udjele u 92 posto kompanija obuhvaćenih indeksom, ukupne vrijednosti veće od bilion dolara, navodi Oxfam.

Posljedice se vide i na tržištu hrane. Prema izvještaju, velike trgovačke kompanije mogu profitirati kada ekstremni vremenski uslovi smanje prinose i izazovu rast cijena. Kao primjer navodi se skok cijena kakaa od 231 posto nakon ekstremnih vremenskih prilika u zapadnoj Africi 2024. godine, pri čemu lokalni poljoprivrednici, prema Oxfamu, nisu ostvarili korist od tog rasta.

Organizacija upozorava da klimatska kriza dodatno produbljuje globalne nejednakosti. Najsiromašnije zajednice često imaju najmanje mogućnosti da zaštite domove, osiguraju zdravstvenu njegu ili se presele iz ugroženih područja. Oxfam procjenjuje da će godišnje emisije najbogatijih jedan posto stanovništva uzrokovati 1,9 miliona dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama, a više od tri četvrtine tih smrti moglo bi se dogoditi u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

Zbog toga Oxfam poziva na veće oporezivanje najbogatijih, privatnih aviona, naftnih i plinskih kompanija te drugih velikih zagađivača. Organizacija traži i da se međunarodno finansiranje borbe protiv klimatskih promjena više zasniva na bespovratnim sredstvima, a manje na kreditima, te da se zaustavi ostvarivanje profita na račun klimatskih katastrofa.