Uprkos napadima: Katar pojačava diplomatske odnose sa Iranom

Katar intenzivira posredničke napore za okončanjem rata u Iranu uprkos tome što je bio izložen zračnim napadima od strane Irana. Može li Katar iskoristiti svoje veze sa SAD-om i Iranom u cilju smirivanja situacije?

U katarskoj prijestolnici Dohi ubrzano se odvijaju posrednički napori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Posljednjih dana katarski premijer i ministar vanjskih poslova šeik Mohammed bin Abdulrahman Al Thani razgovarao je s dužnosnicima iz Irana, Saudijske Arabije, Pakistana, Turske, Kuvajta i drugih zemalja o "regionalnim napetostima" i "naporima usmjerenima na smirivanje situacije u regiji".

Prošle sedmice i tokom vikenda Al Thani se također sastao s američkim potpredsjednikom JD Vanceom, američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom i izaslanikom Bijele kuće za Bliski istok, Steveom Witkoffom, u sklopu napora za trajno okončanje rata s Iranom, prenosi američki informativni portal Axios.

Trending

Magyar pokazao luksuz u kojem je živio Orban: "Isto Čaušesku"

Iako je katarski premijer više puta izjavio da Doha u potpunosti podržava vodeću ulogu Pakistana kao posrednika, čini se da ova zaljevska država ipak sve više širi vlastitu diplomatsku aktivnost. "Katar igra ključnu ulogu iza kulisa", rekla je za Deutsche Welle Sanam Vakil, direktorica Programa za Bliski istok i sjevernu Afriku pri londonskom think tanku Chatham House. "Ta zemlja je ključna u premošćivanju podjela između Teherana i Washingtona unatoč ratu i iranskim napadima", rekla je, dodajući da Doha i dalje ima dobre odnose s Trumpovom administracijom, te učinkovito igra komplementarnu posredničku ulogu.

Anna Jacobs, analitičarka za Perzijski zaljev i nerezidentna suradnica vašingtonskog think tanka Arab Gulf States Institute (AGSI), također ističe da "Katar ima dužu historiju i više iskustva u posredovanju između SAD-a i Irana, kao i duboko poznavanje sigurnosnog okruženja u Perzijskom zaljevu, što Pakistan jednostavno nema." Prema njezinom mišljenju, SAD će se u rješavanju konflikta ubuduće više oslanjati na katarsko posredovanje s Iranom.

Strateški položaj Katara

Uspješno posredovanje u rješavanju sukoba između SAD-a i Irana donijelo bi Kataru i unutarnjopolitičke koristi. "Posrednički napori Dohe usmjereni su na smirivanje sukoba, ali i na postizanje izvedivog sporazuma između SAD-a i Irana, koji bi omogućio da Hormuški tjesnac ostane otvoren i siguran za komercijalni pomorski promet", rekla je Jacobs za DW.

Ova mala zaljevska država, koja je i bliski saveznik SAD-a, bila je teško pogođena iranskim projektilima i dronovima nakon američko-izraelskih napada na Iran krajem veljače. Katarsku zračnu bazu Al Udeid, koja se nalazi u blizini glavnog grada Dohe, od 2001. godine koriste Amerikanci – ona je ujedno i najveća američka vojna baza na Bliskom istoku.

Katar, drugi najveći svjetski proizvođač ukapljenog prirodnog plina, također je morao obustaviti proizvodnju istoga u ožujku, nakon što je Iran pogodio njegovo glavno plinsko postrojenje Ras Laffan. Doha je i dalje snažno pogođena iranskom blokadom Hormuškog moreuza, što je zaustavilo izvoz nafte iz Katara, Bahreina i Kuvajta te ozbiljno ograničilo isporuke iz Omana, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

"Katar je među zemljama, koje su najviše pogođene zatvaranjem Hormuškog moreuza jer se gotovo sav njegov izvoz plina oslanja na taj ključni trgovački put", pojasnila je Jacobs za DW.

Naznaka da bi ti napori već mogli smanjiti napetosti, pojavili su se u proteklu nedjelju (10.5.2026.), kada je Financial Times izvijestio da je prvi put od početka rata 28. februara tanker s katarskim ukapljenim plinom, namijenjen Pakistanu, prošao kroz Hormuški tjesnac, prema navodima analitičke tvrtke za robna tržišta Kpler.

U utorak (13.5.) je katarski portal Doha News izvijestio da se drugi tanker s plinom približava Hormuškom tjesnacu na putu prema Pakistanu. Novinska agencija Reuters navela je da je Iran odobrio prolazak kako bi dobio povjerenje Katara i Pakistana.

Historija katarskog posredovanja

Desetljećima Katar postavlja diplomaciju i posredovanje kao temelj svoje regionalne strategije i nacionalnog identiteta. Doha njeguje bliske veze s Washingtonom, snažne poslovne odnose s Teheranom, koji podupire Hamas u Pojasu Gaze, Hizbolah u Libanonu i Hutije u Jemenu, kao i s Talibanima u Afganistanu, Muslimanskim bratstvom u Egiptu, libijskim policijama i nedržavnim akterima u Siriji.

"Katar je godinama održavao veze s odmetnutim režimima, terorističkim skupinama i drugim nedržavnim akterima, često na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država", nedavno je napisala Anna Jacobs u autorskom tekstu na internetskoj stranici instituta Arab Gulf States.

No unatoč godinama iskustva i prethodnim uspjesima, konačna odluka o okončanju sadašnjeg sukoba ipak ostaje na SAD-u i Iranu, rekla je Jacobs za DW. "A to se još uvijek čini vrlo dalekim", dodala je ova analitičarka.

S time se slaže i Burcu Ozcelik, viša istraživačka suradnica britanskog think tanka Royal United Services Institute (RUSI). "Za tango je potrebno dvoje: predsjednik Trump suočio se s teško oslabljenim, ali otpornim iranskim režimom. No Teheran je operaciju Epic Fury pretvorio u neugodan zastoj", rekla je Ozcelik za DW, dodajući da su pokušaji posredovanja trenutačno zapeli.

"Binarna dinamika rata nametnula je strukturna ograničenja regionalnim diplomatskim posrednicima poput Katara", rekla je Ozcelik. Smatra da neuspjeh Islamabada i Dohe da pronađu izlaz iz ove krize nije posljedica nedostatka dobre volje, nego činjenice da SAD i Iran osporavaju uspjeh i neuspjeh u povijesnom sukobu koji traje još od 1979. godine.

"To pokazuje ograničenja onoga što regionalni akteri i ambiciozne srednje sile mogu postići kako bi utjecali na sukob kojim vojno, strateški i gospodarski dominiraju SAD i Iran", rekla je ova analitičarka za DW, dodajući da je problem u tome što će za održiv bilateralni sporazum između SAD-a i Irana biti nužna regionalna podrška, osobito država Perzijskog zaljeva.

"To znači da je ključno osigurati da interesi i brige zaljevskih država budu uključeni u pregovore radi dugoročne stabilnosti nakon postizanja sporazuma", rekla je Ozcelik.