Kako zapravo funkcionišu američki izbori i glasanje na istim?

Pobjednik izbora određuje se sistemom koji se zove "electorial college", što bi na našem najbliže bilo - izborni kolegij.

Šta je zapravo izborni kolegij i kako funkcioniše?

Svaka od 50 država, plus Washington DC, dobila je niz glasova izbornih kolegija, dodajući ukupno 538 glasova. Naseljenije države dobivaju više glasova izbornih kolegija od manje naseljenih.

Kandidat mora osvojiti 270 glasova izbornih kolegija (50% plus jedan) za pobjedu na izborima.

Trending

Eksplozija u Zagrebu uznemirila građane: "Kao da je ratno stanje"

U svakoj državi osim dvije – Maine i Nebraska – kandidat koji dobije najviše glasova osvaja sve glasove državnog izbornog kolegija.

Glasovi izbornih kolegija odgovaraju biračima iz svake države. Ovi birači glasaju direktno za predsjednika, na osnovu rezultata na općim izborima u svojoj državi. Početkom januara, nakon predsjedničkih izbora, Kongres se saziva na zajedničkom zasjedanju da broji i potvrdi izborne glasove.

Kako ljudi glasaju na američkim izborima?

Izborima u SAD-u upravlja svaka država. Bez obzira na to jesu li stanovnici glasali putem glasačkih listića poštom ili lično glasali na dan izbora.

Zbog pravila izbornog kolegija, kandidat može pobijediti na izborima bez dobivanja najviše glasova na nacionalnoj razini. To se dogodilo 2016. godine, kada je Trump osvojio većinu glasova na izbornom kolegiju, iako je više ljudi glasalo za Hillary Clinton širom SAD-a.

Provjera i brojanje glasova uključuje mnoge procese za osiguranje sigurnosti i povjerenja glasanja, a isto može trajati i prije, tokom i nakon dana izbora.

Čim se ankete zatvore, lokalne stanice računaju glasačke listiće lično na dan izbora, zajedno sa bilo kojim odsutnim ili poštanskim listićima koji su provjereni kao autentični. Procesi se razlikuju ovisno o stanju, ali obično to uključuje provjeru potpisa birača i osiguravanje da se glasački listići pravilno popune. Privremene glasačke listiće, koje se koriste kada postoje pitanja o podobnosti birača, izdvojene su za kasniju provjeru.

Tada se broje provjereni glasački listići, obično digitalno, ali u nekim slučajevima ručno. Brojevi se zatim prenose okružnim izbornim uredima za agregaciju i provjeru.

Ovaj postupak uključuje hiljade lokalnih izbornih službenika koji su ili imenovani ili izabrani, ovisno o državi. Nestranački promatrači mogu nadgledati brojanje glasova.

Državne izborne vlasti tada sastavljaju rezultate na razini okruga i nakon drugog kruga provjere i potvrđuju konačne rezultate. Rezultati se komuniciraju putem medija prema javnosti.

Za službene rezultate mogu biti potrebni dani ili sedmice da bi se u potpunosti finalizirali. To je često tako zbog postupka verifikacije odsutnih, poštanskih i privremenih glasačkih listića. U nekim se državama glasački listići mogu primiti i brojati nekoliko dana nakon dana izbora.