Jezivi rezultati istraživanja: Nuklearni rat Indije i Pakistana imao bi posljedice na cijeli svijet
Indija je napala Pakistan 6. maja 2025. godine. Pakistan je proglasio napade "činom rata" i tvrdi da je oborio pet indijskih aviona. Napetosti su dovedene do usijanja, a nekoliko visokih pakistanskih vojnih i političkih zvaničnika javno je zaprijetilo upotrebom nuklearnog oružja.
U tom kontekstu, ponovo je isplivalo istraživanje objavljeno 2019. godine od strane renomiranog izdavača Routledge. Ova studija, koja je tada možda djelovala kao spekulacija, sada izaziva nelagodu jer jezivo predviđa mogući nuklearni sukob između Indije i Pakistana – upravo 2025. godine – potaknut velikim terorističkim napadom.
Autori su u svom scenariju zamislili teroristički čin velikih razmjera, poput napada na indijski parlament, koji bi doveo do toga da Indija mobiliše trupe duž Linije kontrole (LoC). Pakistan bi na to odgovorio jednako odlučno, a sukobi i žrtve s obje strane ubrzano bi eskalirali. Navodeći primjer iz januara 2002. godine, istraživači ističu kako bi obje strane rasporedile vojsku, što bi brzo dovelo do oružanih okršaja i pogibija.
N/FS BiH odlučio: Poznato ko će dijeliti pravdu na 157. sarajevskom derbiju
U takvom razvoju događaja, kada bi indijske trupe počele napredovati prema teritoriji Pakistana, pakistanski vojni vrh bi, suočen s mogućim konvencionalnim porazom, pribjegao nuklearnom odgovoru.
Prema simulaciji, Pakistan bi prvog dana upotrijebio deset taktičkih nuklearnih bojevih glava, svaka snage pet kilotona, unutar vlastitih granica, ciljajući indijske tenkove. Sljedećeg dana bi ispalili još petnaest takvih projektila. Kao odgovor, Indija bi izvela dvadeset strateških nuklearnih udara u zraku, usmjerenih prema pakistanskim vojnim bazama i skladištima oružja. Ti udari bi izazvali ogromne požare i oblake dima, slične onima viđenim nakon bombardovanja Hirošime ili požara u San Franciscu 1906. godine.
Nacionalizam boje šafrana: Kako je hindutva promijenila viziju Indije iz doba Gandija?
Umjesto da zaustavi rat, indijska eskalacija bi, prema studiji, potakla još razorniji odgovor trećeg dana. Pakistan bi tada izveo trideset nuklearnih udara u zraku iznad indijskih vojnih garnizona, mornaričkih baza i aerodroma, uz dodatnih petnaest taktičkih udara. Indija bi uzvratila nuklearnim napadima na deset vojnih ciljeva smještenih u pakistanskim gradovima.
Autori opisuju kako bi bijes, panika, loša komunikacija i kruti vojni protokoli s obje strane doveli do potpune nuklearne razmjene. U naredna tri dana, Pakistan bi iskoristio cijeli svoj strateški arsenal od 120 nuklearnih bojevih glava, ciljajući indijske gradove. Indija bi također izvela 70 nuklearnih udara, dok bi dodatnih stotinu bojevih glava zadržala kao sredstvo odvraćanja prema Kini – ironično, s obzirom da odvraćanje u slučaju Pakistana očito ne bi uspjelo.
Razmjere ovog sukoba ne bi bile ograničene samo na Južnu Aziju. Pretpostavljajući da obje zemlje posjeduju po 250 nuklearnih bojevih glava, istraživači upozoravaju na neposrednu smrt između 50 i 125 miliona ljudi, u zavisnosti od snage oružja. Najveći gradovi obje zemlje bili bi potpuno uništeni ili nenastanjivi. Zdravstveni sistem, saobraćaj, energetika i finansije bi se urušili u potpunosti.
Ali razaranje tu ne bi stalo. Klimatski efekti izazvani dimom i vatrenim olujama proširili bi se širom planete. Globalna temperatura bi se mogla promijeniti, a smanjena dostupnost hrane i dugotrajno zatamnjenje neba doveli bi do masovnih gladi koje bi pogodile milijarde ljudi.
"Posljedice bi bile ogromne i globalne", zaključuje se u studiji.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.