Izvori iz Rusije za Reuters: "U problemima smo". Moskva: "Nije tačno, Zapad laže!"

Ruski naftovodni monopolist Transneft upozorio je proizvođače kako će biti prisiljeni smanjiti proizvodnju nakon napada ukrajinskih dronova na ključne izvozne luke i rafinerije, otkrili su ruski izvori za Reuters, prenosi Jutarnji list.

Iz kompanije, pak, kažu kako je riječ o dezinformaciji. U saopćenju na svojoj internetskoj stranici Transneft je takve navode opisao kao "lažne" i dio zapadnjačkog "informacijskog rata" protiv Rusije.

Nafta i plin-ključni izvor ruskog finansiranja

Upravo su prihodi od nafte i plina tijekom protekle decenije činili između trećine i polovice ukupnih prihoda ruskog saveznog budžeta, što taj sektor čini najvažnijim izvorom finansiranja vlade.

Trending

Dubravko Barbarić za Radiosarajevo.ba: Želja nam je da se vratimo u Skenderiju, ali...

Ukrajinski dronovi pogodili su najmanje deset rafinerija (u jednom trenutku smanjivši ruske kapacitete prerade za gotovo petinu) te oštetili vodeće baltičke luke Ust-Lugu i Primorsk, rekli su ukrajinski vojni dužnosnici i izvori iz ruske industrije. Ruske vlasti nisu javno komentarisale razmjere štete niti njezin utjecaj na proizvodnju i izvoz.

Međutim, Transneft, koji prevozi više od 80 posto sve nafte proizvedene u Rusiji, posljednjih je dana ograničio mogućnost naftnih kompanija da skladište naftu u njegovom sistemu cjevovoda, rekla su Reutersu dva izvora bliska ruskim naftnim tvrtkama.

Napadi bi mogli natjerati Rusiju, koja proizvodi devet posto svjetske nafte, da na koncu smanji proizvodnju, tvrde izvori za Reuters. U Transneftu negiraju sve navedeno.

"Pojava takvih lažnih vijesti, uz pozivanje na neke neimenovane izvore iz ruskog energetskog kompleksa, nanosi štetu ugledu PAO Transnefta. To može biti izazvano samo pokušajima destabilizacije situacije u okviru informacijskog rata koji je Zapad poveo protiv Ruske Federacije", navodi se u saopćenju tvrtke.

Napadi dronovima: "Najbrže djelujuće sankcije"?

Nakon zapadnjačkih sankcija Moskva je uspjela preusmjeriti većinu izvoza nafte u Aziju, gdje su glavni kupci Indija i Kina.

No prošle su sedmice ukrajinski dronovi pogodili najveću rusku naftnu luku Primorsk, što je privremeno prisililo na obustavu rada. Primorsk ima kapacitet izvoza veći od milijun barela nafte dnevno, što je više od deset posto ukupne ruske proizvodnje. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su im napadi nanijeli značajnu štetu te je udare na rusku naftnu infrastrukturu nazvao "sankcijama koje djeluju najbrže". Reuters nije mogao potvrditi razmjere štete od napada.

Za razliku od vodećeg proizvođača OPEC-a, Saudijske Arabije, Rusija nema značajan kapacitet za skladištenje nafte. Primorsk je djelomično obnovio rad u subotu, ali ostaje nejasno koliko će trebati da se završe potpuni popravci, rekli su dva ruska izvora.

Rusija je već izgubila dio izvoznog kapaciteta nakon drugog napada dronovima na terminal Ust-Luga na Baltičkom moru u augustu, navode izvori iz industrije. Organizacija zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici, uključujući Rusiju (skupina poznata kao OPEC+) od aprila postupno povećavaju proizvodnju nakon godina rezova usmjerenih na podršku tržištu nafte.

Prema posljednjem sporazumu OPEC+, ruska proizvodna kvota trebala bi ovog mjeseca porasti na 9,449 miliona barela dnevno, s 9,344 milijuna u augustu.

"Ruska sposobnost povećanja proizvodnje nafte sada je ugrožena zbog ograničenih kapaciteta skladištenja", navela je američka banka J.P. Morgan u bilješci. Zastoji u rafinerijama dodatno će opteretiti proizvodnju zbog pretrpanih skladišta sirove nafte uzrokovanih manjim radom postrojenja, poručili su iz banke Goldman Sachs.

Obje banke ipak procjenjuju da će proizvodnja pasti samo blago, jer azijski kupci i dalje pokazuju snažan interes za rusku naftu. Kada je riječ o Transneftu, valja podsjetiti kako je potpredsjednik ruske državne kompanije Transnjefta - kompanije monopolista u poslu sa naftovodima - u julu ove godine pronađen mrtav nakon što je navodno pao s prozora svoje kuće u elitnom moskovskom predgrađu Rubljovka.

Transnjeft je potvrdio smrt Andreja Badalova u dobi od 62 godine, ali nije komentarisao okolnosti. Kompanija je izjavila da je radio u okolnostima i tiokom "teškog i stresnog razdoblja" obilježenog zapadnim sankcijama. Badalovljevo tijelo pronađeno je ispod prozora kuće na autocesti Rubljovo-Uspenskoje, izvijestila je tada državna novinska agencija TASS.

"Preliminarni uzrok smrti je samoubistvo", rekao je tada izvor za TASS.