I UN želi kontrolisati internet

Robert McDowell, član američke Federalne komunikacijske komisije u komentaru za The Wall Street Journal upozorio je kako traje diplomatska ofanziva za uspostavljanje UN-ovog tijela koje bi imalo kontrolu nad internetom.

"U Ženevi će 27. februara početi diplomatski proces koji bi mogao rezultirati novim sporazumom koji će Ujedinjenim narodima dati prve velike moći nad internetom. Deseci država, uključujući Rusiju i Kinu, snažno pritišću kako bi svoj cilj ispunile do kraja godine", piše McDowell u komentaru te podsjeća kako je još prošle godine ruski premijer Vladimir Putin rekao da je njegov i cilj njegovih saveznika uspostava "međunarodne kontrole nad internetom" preko Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), koja bi funkcionisala na temelju međunarodnog ugovora pod okriljem UN-a.

McDowell upozorava kako bi time bio ugrožen uspješan "režim" na internetu uspostavljen još 1988. godine, kada su delegati iz 114 zemalja u Australiji dogovorili sporazum prema kojem su dramatično liberalizirane međunarodne telekomunikacije. Tim sporazumom je internet izdvojen iz ekonomske i tehničke regulacije te je ubrzo postao "najveća deregulacijska uspješna priča svih vremena".

"Eksplozivan rast korisnika interneta u svijetu je direktan rezultat toga što su vlade držale svoje ruke dalje od interneta", smatra McDowell te dodaje da se to posebno odnosi na zemlje u razvoju gdje 'neokovana' internetska tehnologija širi ekonomije i podiže standard ljudi. Danas Rusija, Kina i njihovi saveznici zajedno sa 193 članice ITU-a žele ponovno pregovarati o sporazumu iz 1988. godine kako bi proširili svoj uticaj na ranije neregulirana područja", piše McDowell i dodaje kako bi ti prijedlozi mogli u decembru na konferenciji u Dubaiju postati dio međunarodnog prava.

Među prijedlozima se nalazi stavljanje pod međunarodnu kontrolu korisnikovu "cyber sigurnost" i privatnost podataka, dopuštanje telekomunikacijskim kompanijama naplatu "međunarodnog" internetskog saobraćaja, za neke stranice čak i naplaćivanje po "kliku", čime bi zaradile telekomunikacijske kompanije u vlasništvu država.

Uvođenje ITU-ovog nadgledanja bitnih funkcija upravljanja internetom od strane velikog broja "dioničara", kao što je internetska Korporacija za određivanje imena i brojeva koja kao neprofitna organizacija koordinira sa domenama .com i .org diljem svijeta. Pod međudržavnu kontrolu žele staviti i mnoge funkcije Internet Engineering Task Force-a, Internet Society i ostale grupe koje su uspostavile programerske i tehničke standarde koji omogućuju rad interneta. Žele regulirati i međunarodni roaming.

Ovakve prijedloge podržavaju i mnoge zemlje u razvoju kao što su Indija i Brazil. "Iako tehnologije uspostavljene na internetu poboljšavaju živote miliona ljudi svugdje, neke vlade se osjećaju isključene i žele veću kontrolu", kaže McDowell i dodaje kako bi mnoge države ostale izvan sporazuma te bi se dogodila "balkanizacija interneta".

"Balkanizirani internet uništio bi svjetsku slobodnu trgovinu i nacionalnu suverenost. Spriječio bi širenje interneta u zemljama u razvoju, ali i u ostatku svijeta, jer bi tehnolozi bili prisiljeni od birokrata tražiti dopuštenja za inovacije i investicije", upozorava McDowell.

Neki procjenjuju da oko 90 zemalja trenutno podržavaju međuvladinu regulaciju interneta, što znači da im je potrebno još samo sedam glasova.