Hrvatska bila protiv: EU će preispitati trgovinu i saradnju s Izraelom
U utorak, 20. maja 2025. godine, nizozemski prijedlog o pokretanju revizije Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Izraela zbog kršenja ljudskih prava u pojasu Gaze, prošao je prvi krug glasanja.
Europska unija će preispitati sporazum o trgovini i saradnji s Izraelom zbog proširene ofanzive u Gazi i neuspjeha u potpunom ukidanju dvomjesečne blokade pomoći, posebno nakon pokretanja operacije Gideonova kočija.
Odluka je donesena u utorak nakon što je 17 od 27 ministara vanjskih poslova bloka podržalo potez, koji je ranije ovog mjeseca predložio holandski ministar vanjskih poslova Caspar Veldkamp.
Čengić: Razlike u platama ovise o složenosti poslova, ne o stručnoj spremi
To znači da će izvršna vlast EU sada pokrenuti reviziju kako bi utvrdila da li je Izrael prekršio svoje obaveze u vezi s ljudskim pravima prema članu 2 Sporazuma o pridruživanju EU-Izrael, širokog pakta koji definira trgovinske i diplomatske odnose između obje strane.
"Iz današnjih razgovora je jasno da postoji snažna većina u korist revizije člana 2 našeg Sporazuma o pridruživanju s Izraelom", rekla je novinarima u Briselu visoka predstavnica EU za vanjske poslove Kaja Kallas.
Neobičan gest Orbana: Mađarski premijer Erdogana dočekao pozdravom "Selam alejkum". Pogledajte
Kako se glasalo o sporazumu?
Kako je izvijestio novinar Jorge Liboreiro na društvenoj mreži X, države koje su bile za, glasale su sljedećim redoslijedom: Nizozemska, Španija, Irska, Belgija, Finska, Luksemburg, Portugal, Slovenija, Švedska, Austrija, Malta, Danska, Estonija, Poljska, Rumunija i Slovačka.
Protiv su bile: Njemačka, Bugarska, Italija, Grčka, Cipar, Češka Republika, Hrvatska, Litvanija i Mađarska.
Neutralna je bila Latvija, dok Austrija nije uzela riječ tokom sastanka ministara vanjskih poslova.
Šta je uzrokovalo ovakvu promjenu diskursa?
Europske zemlje sve više reaguju na kršenje humanitarnog vojnog prava u Izraelu, posebno nakon pokretanja operacije Gideonova kočija.
19. maja 2025. godine, Izrael je pokrenuo ofanzivu nakon više od dvomjesečne potpune blokade Gaze.
Od tada, do danas, operacije su se intenzivirale, a posljednji incident u slučaju europskih delegacija koje su obilazile grad Jenin na Zapadnoj obali, desio se danas.
Brojni europski lideri, kao Giorgia Meloni i Emmanuel Macron, reagovali su, te tražili da se izraelski ambasadori u Italiji i Francuskoj očituju o incidentu.
Od početka invazije na Gazu 2023. godine, ubijeno je više od 50.000 Palestinaca, mahom žena i djece.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
