Burne rasprave: Hitlerova rodna kuća u Austriji postaje policijska stanica

Od srijede, 22. jula 2026. godine, policija u austrijskom Braunauu na Inu ima novi dom: policijska stanica i okružna policijska komanda sada se nalaze na adresi "Salzburger Vorstadt 15". To je vijest koja bi rijetko koga zanimala da na tom mjestu, u aprilu 1889. godine, svjetlost dana nije ugledao Samoproglašeni "vođa" (firer) Trećeg rajha je Evropi i svijetu donio Drugi svjetski rat sa desetinama miliona žrtava i bio je glavni odgovorni za Holokaust, sistematsko ubistvo oko šest miliona Jevreja.

Hitlerovi roditelji, koji su tu živjeli u iznajmljenom stanu, odselili su se poslije samo nekoliko mjeseci. Danas ova zgrada iza sebe ima veoma burnu istoriju:

Poslije pripajanja Austrije Trećem rajhu marta 1938. godine, nacistička partija NSDAP otkupila je Hitlerovu rodnu kuću i u njoj osnovala svoj kulturni centar.

Trending

Prizori kao u januaru: Nevesinje pogodilo snažno nevrijeme, građani lopatama čiste led sa ulica

Poslije rata, objekat je vraćen starim vlasnicima, a država je postala zakupac, pa je zgrada služila kao biblioteka, kao škola, i na kraju i kao radionica za osobe sa invaliditetom.

Od 2011. godine zgrada je prazna. Republika Austrija je 2016. godine donijela odluku o eksproprijaciji nekretnine – kako bi spriječila neonaciste da to mjesto prisvoje za svoja hodočašća. Cilj je bio "neutralizacija cijelog mjesta".

30.06.26. 22:39

Na mjestu Hitlerovog bunkera planira se izgradnja stanova: "Malo nam je neprijatno"

Renoviranje za 20 miliona evra

Ministarstvo unutrašnjih poslova Austrije osnovalo je "Komisiju za istorijski ispravan odnos prema rodnoj kući Adolfa Hitlera" i povjerilo joj zadatak da razvije koncept za dalju upotrebu ove historijski opterećene nekretnine. Komisija se založila za "socijalno-humanitarnu ili administrativno-državnu namjenu".

Oskar Dojč, predsjednik Jevrejske opštine u Beču i član pomenute komisije, izjavio je 2023., za DW: "Uvijek se radilo o tome da ova kuća ne postane mjesto za okupljanje nacista."

Dojč je dodao da je mogao da zamisli i druge namjene, ali je naglasio "da je ovdje predviđena policijska stanica jedne demokratske pravne države, čiji je zadatak, između ostalog, da djeluje protiv neonacističkih aktivnosti".

Međutim, prema anketi iz 2023. godine, samo šest posto Austrijanaca složilo se sa useljenjem policije.

Historičar Oliver Ratkolb, takođe član komisije, u pismenoj izjavi za DW objašnjava:

"Kao prvu opciju, jednoglasno smo predložili neku instituciju koja slavi život, kao što je 'Volkshilfe' (humanitarna organizacija), ali su oni to odbili. Zahvaljujući policijskoj stanici, Hitlerovi obožavaoci biće odvraćeni od namjere da se fotografišu i prave selfije ispred potpuno preuređene kuće."

U tu svrhu, država je za oko 20 miliona evra kompletno preuredila zgradu, uključujući i naglašeno jednostavnu fasadu.

Nova fasada neće imati nikakvu informacionu tablu. Štaviše, stručna komisija je preporučila da se spomen-kamen, koji se nalazi ispred kuće i potiče iz Mauthauzena – najvećeg koncentracionog logora u Austriji – premjesti na neko drugo mjesto u Braunauu. Na njemu piše: "Za mir, slobodu i demokratiju. Nikada više fašizam. Milioni mrtvih opominju."

Međutim, opština je odlučila drugačije i ostavila kamen tamo gdje je i bio.

Mračna historija policije u doba nacizma

Građani Braunaua na konačni rezultat gledaju sa pomiješanim osjećanjima.

"Ovdje je propuštena jedinstvena historijska šansa da se rodna kuća najvećeg masovnog ubice u historiji čovječanstva iskoristi na trajan i historijski odgovoran način", kaže za DW Evelin Dol, rođena u Braunauu i portparolka lokalne građanske inicijative "Diskurs Hitlerhaus".

"Naravno da grad ne snosi odgovornost za to, ali Braunau se u cijelom svijetu povezuje sa činjenicom da je ovdje rođen najveći masovni ubica čovječanstva – i to će uvijek tako ostati."

"U posljednjih više od 25 godina bilo je dovoljno ideja i inicijativa da se ova kuća iskoristi kao mjesto susreta za mir, slobodu, demokratiju i toleranciju. Dakle, sve poruke koje su i sada izuzetno važne za budućnost", objašnjava Evelin Dol. "Međutim, sve te ideje su odbijene i sada je ovdje useljena policijska stanica, što je kritikovano iz više aspekata."

13.05.26. 20:37

Jedan od posljednjih svjedoka Holokausta: Albrecht Weinberg preminuo u 102. godini

Pod tim se misli i na ulogu policije tokom nacionalsocijalizma: nakon što je Hitler 1936. imenovao Hajnriha Himlera za "šefa njemačke policije", policija i SS su sve više radile ruku pod ruku. Posebno se Tajna državna policija – Gestapo, razvila u centralni instrument terora ovog režima i bila ključna u progonu političkih protivnika, kao i u drugim nacističkim zločinima.

Florian Kotanko, predsjednik Udruženja za savremenu historiju Braunaua, ne želi da povlači paralele sa dobom nacizma:

"Živimo u demokratskoj pravnoj državi i policija je jedan od njenih instrumenata. Sve dok policija može da odgovara za loše ponašanje i dok policajci završavaju na sudu, načelno nezadovoljstvo i nepovjerenje prema instituciji policije nije na mjestu."

Što se tiče rješenja za Hitlerovu rodnu kuću, on za DW kaže: "Vlasnik, Republika Austrija, jednostavno je tako odlučio".

I u Hitlerovoj zgradi u Minhenu smještena je policija

I na posljednjoj Hitlerovoj prijavljenoj adresi u Njemačkoj smještena je policija. Zgrada na adresi "Prinzregentenplatz 16" u minhenskom kvartu Bogenhauzen pripadala je Hitleru sve do njegove smrti. Koristi se u razne administrativne svrhe.

Od 1998. tamo je policijska inspekcija. Odnedavno je otvorila svoja vrata za odabrane događaje kako bi pokazala da je na tom mjestu sa teškom prošlošću danas dom za demokratske vrijednosti.

Austrija – teško suočavanje s prošlošću

Austrija se već decenijama bori sa svojom nacionalsocijalističkom prošlošću i sopstvenom odgovornošću za ratne zločine.

Iako je zemlja dugo njegovala mit o tome da je bila "prva Hitlerova žrtva", istorijska je činjenica da su mnogi Austrijanci sa oduševljenjem pozdravili "Anšlus" 1938. godine, kao i da su učestvovali u Holokaustu i u brutalnim ratnim zločinima Vermahta na Balkanu.

Tokom nacističke vladavine ubijeno je oko 65.000 austrijskih Jevreja, dok je 130.000 bilo prisiljeno na bjekstvo.

Ernst Kaltenbruner rođen je u austrijskom Riedu, blizu Braunaua: bio je šef Glavne bezbjednosne kancelarije Rajha (RSHA), Himlerova desna ruka i najviši preživjeli oficir SS-a kojem se sudilo u Nirnbergu (gdje je i obješen). Imao je ključnu ulogu u sprovođenju nacističkog terora i Holokausta.

General Vermahta Aleksander Ler, koji je rukovodio bombardovanjem Beograda 1941. i bio odgovoran i za druge ratne zločine, poslije rata je osuđen i strijeljan u Beogradu. Bio je Austrijanac. I Franc Beme, koji je, između ostalog, naredio strijeljanja civila u Kragujevcu i Kraljevu ("100 Srba za jednog ubijenog njemačkog vojnika"), bio je Austrijanac, kao i mnogi drugi pripadnici Vermahta na okupiranim dijelovima Balkana.

Sjenka te prošlosti zvanično je uzdrmala zemlju tek osamdesetih godina prošlog vijeka. To je uslijedilo nakon prikazivanja mini serije Holokaust (1979), ali prije svega kroz aferu u vezi sa Kurtom Valdhajmom, koji je bio generalni sekretar UN i predsjednik Austrije, kada je javnosti otkrivena njegova uloga tokom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji – kao oficira Vermahta.

Desničarsko-populistička Slobodarska partija Austrije (FPÖ), koju su 1956. osnovali bivši nacisti, osvojila je najviše glasova na parlamentarnim izborima 2024. godine, ali nije uspjela da formira vladu.

Prema reprezentativnoj onlajn anketi iz 2025. godine, rađenoj za konzervativno-desničarski magazin "Pragmaticus", 39 odsto ispitanih Austrijanaca slaže se ili uglavnom slaže sa tvrdnjom da bi "konačno trebalo staviti tačku na bavljenje nacionalsocijalizmomom".