Na mjestu Hitlerovog bunkera planira se izgradnja stanova: "Malo nam je neprijatno"

Ispod neugledne parcele u samom centru Berlina, u četvrti Mitte, skrivaju se posljednji građevinski tragovi nekadašnjeg Hitlerovog centra moći. Na prostoru bivše Nove rajhskancelarije još uvijek postoji bunker. Sada će i taj relikt možda biti srušen. Na tom mjestu, naime, planira se izgradnja stanova i kancelarija. A planove ne kritikuju samo čuvari spomenika.

"Srušiti jedan od posljednjih tragova nacističkog centra moći danas je potpuno ludilo", kaže Dietmar Arnold, predsjednik upravnog odbora udruženja Berliner Unterwelten.

Berlinski senator za građevinarstvo Christian Gaebler protivi se očuvanju bunkera: "Nećemo sprječavati izgradnju stanova da bismo sačuvali bunker koji bi potom možda postao mjesto hodočašća"

Trending

Tužna vijest: Preminuo Kenan Suljagić, poznati bh. nutricionista i fitness trener

Udruženje smatra da je takav stav nerazumljiv. Za Berlin je rušenje posljednjeg autentičnog ostatka Nove rajhskancelarije "krajnje neprijatno", dodaje Arnold. Iz perspektive Zavoda za zaštitu spomenika pokrajine Berlin, bunker ima "sveobuhvatan historijski i naučni značaj", rekao je Sebastian Heber, rukovodilac odjela za arheološku zaštitu spomenika.

Bunker je posljednji građevinski ostatak Nove rajhskancelarije iz vremena njene izgradnje, a ujedno je i posljednji sačuvani predratni bunker nekadašnje berlinske nacističke vladine četvrti. Međutim, zbog naloga Senatske uprave za urbani razvoj, građevinarstvo i stanovanje, bunker nije proglašen spomenikom, piše dpa. Pokrajinski savjet za zaštitu spomenika, stručno tijelo, prošle godine se založio za provjeru stanja očuvanosti bunkera i njegovo upisivanje na listu spomenika.

"Nova rajhskancelarija bila je mjesto planiranja i polazište Drugog svjetskog rata i simbolično predstavlja i katastrofalan kraj nacističkog režima", navodi se u preporuci tog tijela iz marta 2025.

Savjet navodi da bunker ima važnu vrijednost kao historijsko svjedočanstvo. Značaj takvih objekata za buduće generacije porastao je posljednjih decenija. Upravo u vremenu digitalnih zloupotreba, nestajanja posljednjih svjedoka vremena i djelimične relativizacije nacističkih zločina, očuvanje materijalnih i nedvosmislenih tragova čini se utoliko važnijim. Sačuvano je još 1.200 kvadratnih metara bunkerskog kompleksa, a zidovi i plafon debeli su po 1,70 metara, kaže Arnold. Preko njih čak može i da se gradi, bez rušenja.

"Ako se bunker presiječe ili razruši bagerima napola, gubi se stabilnost. Tada više nema smisla išta čuvati", kritikuje Arnold.

On se zalaže za to da se tamo postavi izložba o kraju rata i podsjeća na čuvenu fotografiju kapitulacije generala Helmutha Weidlinga, kada je 6. maja 1945. izašao iz bunkera. Nova rajhskancelarija bila je, prema podacima Njemačkog historijskog muzeja u Berlinu, monumentalna vladina i reprezentativna građevina nacističkog režima, koju je Adolf Hitler dao da se podigne kao arhitektonski simbol njegovih pretenzija. Prema planovima Alberta Speera, zgrada u ulici Voßstraße skoro je potpuno završena za oko 12 mjeseci, do januara 1939, pošto su prethodno srušeni čitavi ulični potezi. Kancelariju je 1945. zauzela Crvena armija, a od 1949. je rušena.

Na tom prostoru treba da se podigne sedmospratnica sa 66 stanova, kao i poslovna zgrada sa šest spratova. Međutim, to neće biti stanovi po pristupačnim cijenama koji su Berlinu potrebni, rekao je Arnold.

Bunker je bio samo jedan od mnogih u nekadašnjoj nacističkoj vladinoj četvrti oko ulice Wilhelmstraße. Arnold naglašava da nije riječ o čuvenom "Führerbunkeru", u kojem su Adolf Hitler i Eva Braun izvršili samoubistvo. Taj bunker završen je u aprilu 1944, a na njegovom mjestu danas je parking.