Herve Falciani, čovjek koji je otkrio grijehe HSBC banke

"Na nepravilnosti sam upozoravao još dok sam bio u banci, ali bez uspjeha, a nije mi na upozorenja odgovorila ni Njemačka 2000. godine", izjavio je Herve Falciani, čovjek koji je 2008. godine razotkrio cijelu aferu oko tajnih računa u HSBC banci, piše Fena.

Falciani, tada 36-godišnji računarski stručnjak banke, kojeg su zbog krađe podataka krajem te godine priveli švicarski savezni policajci, ali pod uslovom da će se vratiti sljedeći dan, pustili su ga. No on je iznajmljenim autom, sa ženom i kćerkom pobjegao u Francusku, gdje je i započeo saradnju s tamošnjim vlastima, a u cilju otkrivanja utajenog poreza klijenata iz cijelog svijeta.

U Francuskoj je počeo sa skidanjem svih podataka banke: vlasnika off-shore računa gdje su skrivali novac od poreza, od privatnih klijenata do računa biznismena te radio bilješke razgovora predstavnika banke s klijentima.

Selio se iz zemlje u zemlju, bježeći od švicarskih vlasti. Godine 2012. bio je uhapšen u Španiji, no tamošnje vlasti odbile su ga izručiti švicarskim vlastima, a on se vraća u Francusku, koja i pokazuje spremnost na saradnju. No švicarske vlasti ga i dalje terete i optužuju za krađu podataka, pa i namjeru da ih unovči dok je boravio u Libanu 2008. godine.

No on se odlučio na saradnju s francuskim vlastima i razotkrio im sve podatke. Istovremeno se i sve više zemalja uključuje u istragu, posebno nakon što su cijelu priču objavili mediji, a kako bi se otkrila imena klijenata koji su izbjegli platiti porez u svojoj zemlji. Falcianijev put, moglo bi se reći, počinje 2006. godine, kada je prebačen iz HSBC Monaco u banku u Ženevi. Kako je tvrdio, tada je htio popraviti nadzor nad aktivnostima banke i bolje zaštititi podatke klijenata, no doživio je otpor.

Prije dvije godine sve je opisao u intervju za Spiegel gdje je objasnio situaciju oko otkrivanja podataka, a tada je još uvijek bio pod međunarodnom potjernicom švicarskih vlasti.

"Odrastao sam u Monaku, a u tom okruženju normalan je odabir finansijski sektor. Kada sam bio mlad, mislio sam da su banke tu da štite imovinu ljudi koji su imali opravdane zabrinutosti zbog svojih iskustava iz, na primjer, komunizma. No, na primjeru HSBC banke, brzo sam saznao da su tu za nešto sasvim drugo. Banke poput HSBC-a stvorile su sistem da se bogate na račun društva, kroz pomoć u utaji poreza i pranju novca", rekao je Falciani u intervjuu Spiegelu.

Veću zaštitu imao je od sadašnje francuske vlade, koja je odlučnija u borbi protiv korupcije i utaje poreza, dok, tvrdio je, predsjednik Nicolas Sarkozy nije bio voljan boriti se protiv korupcije, nego je želio zaštititi banke.

Potvrdio je da je na isto upozoravao još dok je bio u banci, ali bez uspjeha. Ponudio je podatke i njemačkim vlastima 2000, no ni njih nije bilo odgovora. Čemu se i sam čudi jer je riječ o 127.000 klijenata i više od 300.000 računa. U vrijeme dok je intervjuisan, Evropska komisija razmatrala je automatski sistem za razmjenu informacija u cijeloj Evropi. No, kako ima velikog iskustva, odgovorio je tada kako "banke imaju jak instinkt samoodržanja i brzoj prilagodbi novim propisima."

"Novac je lako sakriti. Na primjer, banka to može izvesti kroz posredničke firme ili kroz ponudu nebankarskih proizvoda, poput polica životnog osiguranja, koje postoje isključivo u svrhu za utaju poreza", naveo je Falciani.

U to vrijeme i sama Švicarska je pokazala spremnost da olabavi svoj sistem bankarske tajne, no Falciani je iz iskustva odgovorio kako se tome ne nada, nego da će ta zemlja i dalje štititi bogate od plaćanja poreza. Smatra da vlade i vlasti širom svijeta moraju raditi zajedno u borbi protiv toga.