Hajrudin Somun: Glavni adut i najveća slabost Erdoganovih izbornih rivala

0
FENA
Hajrudin Somun: Glavni adut i najveća slabost Erdoganovih izbornih rivala
Foto: AA / Hajrudin Somun

Poznavalac prilika na Bliskom Istoku, novinar i nekadašnji bosanskohercegovački diplomata Hajrudin Somun, u kratkom osvrtu na predsjedničke izbore koji će biti održani 14. maja u Turskoj, ocjenjuje da će biti pravo čudo ako turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ne dobije još jedne izbore kao što je bilo u proteklim dvjema decenijama.

"Po prvi put mogao bi ih izgubiti pošto mu se prvi put suprotstavlja kandidat kojeg je isturila najšira koalicija svih sekularnih, građanskih i socijaldemokratskih opredjeljenja. Tim više što su joj se pridružili nekad najbliži Erdoganovi, ne samo saradnici nego i prijateji s kojima je osnivao vladajuću AKP stranku, ali koji su ga uzgred napuštali ili bili uklonjeni kao protivnici autoritarnog vladanja", kaže Somun.

Na predsjedničkim izborima u Turskoj u trci su tri predsjednička kandidata. Glavni konkurent aktuelnom turskom predsjedniku je Kemal Kilicdaroglu, zajednički kandidat opozicionog saveza, dok je treći kandidat Sinan Ogan, kandidat krajnje desnice kojeg nazivaju autsajderom izbora.  

Duška Jurišić o Ismetu Gavrankapetanoviću: 'Ima rijedak talenat, a od njega se pravi slučaj'

Duška Jurišić o Ismetu Gavrankapetanoviću: 'Ima rijedak talenat, a od njega se pravi slučaj'

Somun smatra kako su ekonomija i nedavni fatalni zemljotres dva faktora koja bi se takođe mogla obiti o glavu Erdoganovoj namjeri da produži predsjedničke mandate. Inflacija je doduše u aprilu opala sa januarskih 80-ak na 40-ak postotaka, ali se lira, kako navodi Somun, teško može oporaviti poslije pada od 91 posto vrijednosti, koliko je izgubila od 2013. godine.

"Ustvari, upravo sve ono što je obilježavalo Erdoganovu politiku vladanja od te godine, od prvih demonstracija u istanbulskom Geza parku, glavni je adut objedinjene turske opozicije na izborima 2023. Njena je, međutim, najveća slabost što se objedinila samo da bi oborila AKP i Erdogana, a možda još veća što mu je isturila slabog protivkandidata, dugodišnjeg predsjednika socijalemokratske stranke CHP Kemala Kilicdaroglua. Moji bliski turski prijatelji javljaju da im je to najveća greška. A nije bilo ni lako naći jačeg jer se u tako širokoj izbornoj koaliciji, kao što se obično događa, traži kompromisna ličnost", mišljenja je Somun.

Kako ocjenjuje dalje, Erdogan je uz sve kritike koje zaslužuje, kod bar polovine pobožnih Turaka i dalje neprikosnoveni vođa nacije, najveći poslije Ataturka. A kao izuzetno vješt i pragmatičan političar, uprkos svom dubokom i iskrenom ispoljavanju vjere, već na prethodnim izborima pružio je, kaže Somun, ruku saradnje sa ultranacionalističkom i bezbožničkom strankom MHP s kojom ide i na ove majske izbore.

Zašto Europska unija voli sadašnjeg turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana?

Zašto Europska unija voli sadašnjeg turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana?

"Može se ipak dogoditi da ih izgubi, ako ne 14. maja, onda u drugom krugu. A u oba kruga prevagu u korist Kilicdaroglua mogu donijeti turski Kurdi. Iako je sam Erdogan uveliko zaslužan što se petina stanovnika Turske ne moraju više zvati 'brdskim Turcima' nego Kurdima, što se njihov jezik može učiti i slušati na radio-televizijskim stanicama i što je prvi pokrenuo razgovore o rješenju njihovih drugih prava, tretman prokurdske ljevičarske stranke HDP i njenog lidera Salahettina Demirtasa koji će i ove izbore pratiti iz zatvora, može doprinijeti njegovom porazu. Pri tom pitanju su moji turski prijatelji kategorični, tvrdeći da će Kurdi odlučiti ove izbore", kazao je Somun.

Naglašava da je teško predviđati kakvu bi Turska politiku vodila ukoliko Erdogan izgubi i kako bi se ponašala u svom okruženju, Evropi i svijetu.

Unutar zemlje bi, stav je Somuna, došlo do većih promjena. Iako ih ni Edogan nije u suštini ugrozio, pluralističke demokratske vrijednosti bile bi zagarantovane i provođene u sudskoj, predstavničkoj i izvršnoj vlasti. Izvan Turske ne bi došlo do značajnijih promjena osim, kako navodi, otklanjanja kolebanja u temeljnom opredjeljenju, čak i članstvu u NATO.

"Na kraju krajeva, Turska je Turska, ima poziciju i ugled u regionu i svijetu, koje je gradila stotinu godina", poručio je Somun.

Mnogi izbore u Turskoj smatraju najvažnijim u historiji te države, a građani tog dana biraju predsjednika države i sastav državnog parlamenta.

Hajrudin Somun: Barbarizam u Al-Aksi

Hajrudin Somun: Barbarizam u Al-Aksi

Tursko vrhovno izborno vijeće (YSK) objavilo je da na izbore mogu izaći 60.904.499 birača, koji će moći da glasaju na 190.736 glasačkih mjesta te 3.286.786 birača u inostranstvu, koji su glasali na 4.969 glasačkih mjesta u inostranstvu između 27. aprila i 9. maja.

Predsjednik Republike Turske bira se direktno u dva kruga, a kandidat mora osvojiti relativnu većinu (više od 50 posto) glasova da bi bio izabran. Ako nijedan kandidat ne osvoji većinu glasova u prvom krugu, onda će se održati drugi krug izbora 28. maja između dva kandidata s najvećim brojem osvojenih glasova iz prvog kruga izbora.

AK partija i njen lider Recep Tayyip Erdogan upravljaju Turskom već dvadeset godina te su se, kako mnogi smatraju, ovi izbori pretvorili u svojevrstan referendum o Erdoganu i AK partiji.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije