Francuska suočena s krizom pitke vode: Kako su cisterne postale spas?

Od početka augusta dva puta sedmično cisterne dolaze u Sent Mari o Min. Ogromni srebrni kamioni ne dovoze lož-ulje ili mlijeko u ovaj mali grad u Alzasu, već pitku vodu iz susjedne općine Lijevr.

Grad Sent Mari o Min, koji ima oko 5.000 stanovnika, smješten je u zelenoj dolini Vogezi i snabdijeva se pitkom vodom iz dvadesetak izvora. Međutim, nakon sedmica sa malo kiše i visokim temperaturama, njihov kapacitet više nije dovoljan.

Susjedna općina Lijevr, udaljena svega nekoliko kilometara, priključena je, s druge strane, na veći vodovodni sistem koji se proteže prema alzaškoj ravnici. Tamo, uprkos suši, još uvijek ima dovoljno vode. Ono što nedostaje jeste čvrsta veza između dva sistema. Tako cisterna postaje vodovodna cijev na točkovima.

Trending

ZOO Bambi obradovao objavom: "Raja, imamo za Vas bitne i prelijepe vijesti!"

Sent Mari o Min predstavlja primjer problema koji ovog ljeta puni naslovne strane u Francuskoj. Prema podacima francuske vlade, sredinom augusta više od 40.000 ljudi bilo je pogođeno prekidima ili potpunim obustavama redovnog snabdijevanja pitkom vodom. Za oko 550.000 ljudi tamošnja vlada stanje u vodosnabdijevanju definiše kao napeto.

Iako su veliki dijelovi Francuske pogođeni sušom, a više od dvije trećine zemlje podliježe ograničenjima potrošnje vode, ogromne cisterne koriste se samo lokalno. Presudno je prije svega iz kojih izvora ili podzemnih rezervi neka općina dobija pitku vodu i može li se prebaciti na druge resurse. U departmanu Du, u francuskoj Žiri, trenutno se više od deset općina snabdijeva vodom iz cisterni.

Prije 1 dan

Vrućine, požari i suša zabrinuli Nijemce: Građani traže konkretnu reakciju vlasti

Ovo nije novi problem

Ali, ova situacija za Francusku nije nova. Tokom izuzetno sušnog ljeta 2022. godine, više od 500 općina širom zemlje moralo je privremeno da se snabdijeva vodom iz cisterni ili flaširanom vodom. Među najteže pogođenima bilo je mjesto Kukuron u centralnom masivu, sa nešto manje od 800 stanovnika.

Iako se mjesto nalazi na više od 1.000 metara nadmorske visine, u području bogatom vodom, gdje izviru tri velike francuske rijeke – Loara, Alije i Ardeš – jedan važan izvor presušio je nakon višemjesečne suše. Mjesecima su cisterne dovozile pitku vodu iz susjedne općine.

Infrastruktura sklona problemima

Međutim, ne mogu se svi problemi objasniti sušom i nedostatkom kiše. Tokom ispitivanja vodovodne mreže stručnjaci su otkrili nekoliko velikih rupa u cijevima, iz kojih je curila voda. Nakon što su one sanirane, potrošnja vode u općini smanjena je za oko 40 kubnih metara dnevno. Nova, šest kilometara duga cijev, vrijedna oko milion eura, koja će mjesto povezati s dodatnim izvorom vode, trebala bi povećati njegovu otpornost.

Kukuron nije usamljen slučaj. U ruralnim vodovodnim mrežama širom Francuske u prosjeku do potrošača stigne tek nešto više od 79 posto vode koja se ubaci u sistem. Na nivou cijele Francuske taj udio iznosi oko 84 posto. Uprkos tome, obnova mreža odvija se sporo. Svake godine zamijeni se svega oko 0,6 posto vodovodnih cijevi u Francuskoj.

Francuska ulaže u vodovodne mreže

Vrućine i suša imaju i značajne ekonomske posljedice. Ministarka za životnu sredinu Monik Barbi procjenjuje da direktni i indirektni troškovi ovogodišnjih toplotnih talasa sada iznose između 10 i 15 milijardi eura.

04.08.26. 13:05

Toplotna kupola: Do kad će trajati val ovih vrelina i da li nas čeka novi "talas pakla"?

Nakon sušnog ljeta 2022. godine, predsjednik Emanuel Makron proglasio je vodu nacionalnim prioritetom. Njegov "Plan Eau" (Plan voda), predstavljen u proljeće 2023. godine, između ostalog predviđa da Francuska do 2030. smanji potrošnju vode za deset posto. Država želi i da modernizuje dotrajale vodovodne mreže.

Na početku programa vlada je identifikovala 170 općina u čijim se mrežama gubilo više od polovine vode ubačene u sistem. Tri godine kasnije, 109 tih posebno problematičnih mreža uspjelo je barem da smanji gubitke. Od 2023. godine francuske agencije za vode izdvojile su oko 1,4 milijarde eura za mjere u okviru "Plana voda".

Pri tome nije riječ samo o pronalaženju novih izvora vode ili sanaciji dotrajalih cijevi. Kako resurs postaje sve oskudniji, različiti korisnici počinju da se takmiče za istu vodu: domaćinstvima je potrebna pitka voda, poljoprivrednicima za navodnjavanje, hotelima za njihove goste, a industriji za proizvodnju. Što voda češće bude nedostajala, to će biti teže odlučiti čiju potrošnju treba ograničiti i ko u kriznoj situaciji ima prednost.

Europski problem

Nedostatak sistema vodosnabdijevanja prilagođenog sušnim periodima nije samo francuski problem. Prema Evropskoj agenciji za životnu sredinu, svake godine oko 30 posto teritorije Europske unije i približno trećina njenog stanovništva barem privremeno suočeni su s nestašicom vode.

Evropska komisija je zbog toga 2025. godine prvi put predstavila evropsku strategiju za veću "otpornost na nestašicu vode". Do 2030. godine efikasnost korištenja vode u EU trebala bi biti povećana za najmanje deset posto. To, osim štedljivije potrošnje, podrazumijeva i modernizaciju vodovodnih mreža.