Europa želi da svoje građane pripremi za rat. Hoće li poslušati?

Vodiči za preživljavanje, gomilanje zaliha i vježbe masovne evakuacije. Europa se trudi da svoje građane pripremi za rastuću opasnost od sukoba koja joj stiže na prag.

Nekoliko europskih zemalja nudilo je otrežnjujuće smjernice posljednjih mjeseci – zamišljajući garaže i stanice podzemne željeznice pretvorene u bunkere i promovirajući psihološku otpornost.

Jedna sveobuhvatna poruka je potreba za promjenom mentaliteta stanovništva kako bi postali spremni za rat. Kao što je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao sigurnosnim stručnjacima u Briselu u decembru: "Vrijeme je da se pređe na ratni način razmišljanja."

Trending

Preljević upozorava: Negator genocida je za Čovićeve medije relevantan glas njemačke politike

To dolazi u trenutku kada se evropski lideri plaše da bi ruski predsjednik Vladimir Putin , ohrabren uspjesima u Ukrajini, mogao pokušati da se probije dalje na kontinent, dok dugogodišnji i moćni saveznik Evrope, Sjedinjene Američke Države, zauzima neprijateljskiji stav prema održavanju evropske sigurnosti, izazivajući sumnju u to koliko bi daleko bila spremna intervenirati ako bi neka zemlja NATO-a bila napadnuta.

Ali ostaju pitanja koliko bi ovi planovi za nepredviđene situacije zaista bili efikasni, i – štaviše – da li će civili ozbiljno shvatiti smjernice.

12.04.25. 09:46

Ima 11 pasa i mačaka: Bivši predsjednik Južne Koreje Suk Yeol vratio se u stan u četvrt Seoula

Evropska komisija je pozvala sve građane da naprave dovoljno hrane i drugih osnovnih zaliha kako bi se izdržavali najmanje 72 sata u slučaju krize. U smjernicama objavljenim u martu, komisija je naglasila potrebu da Evropa podstiče kulturu "spremnosti" i "otpornosti".

Prošlog juna Njemačka je ažurirala svoju Okvirnu direktivu za cjelokupnu odbranu, dajući smjernice o tome šta treba učiniti ako sukob izbije u Evropi. Dokument predviđa potpunu transformaciju svakodnevnog života njemačkih građana u slučaju rata.

Švedska je izdala vodič za preživljavanje pod nazivom "Ako dođe do krize ili rata". Pamflet je distribuiran milionima domaćinstava u novembru, nakon što je ažuriran prvi put u šest godina zbog povećanja nivoa vojne prijetnje.

Taj letak upućuje Šveđane o tome kako će se izdavati upozorenja u slučaju rata, uključujući sistem uzbunjivanja na otvorenom za koji kaže da je operativan u većini područja. "Idite unutra, zatvorite sve prozore i vrata i, ako je moguće, isključite ventilaciju. Za više informacija slušajte švedski javni emiter Sveriges Radio, kanal P4", navodi se u pamfletu.

Nudi savjete o tome gdje potražiti sklonište tokom zračnog napada, uključujući podrume, garaže i podzemne metro stanice. Daju se posebni savjeti švedskim građanima u vezi s napadima nuklearnim oružjem, govoreći im da se "zaklone kao što biste to učinili tokom zračnog napada.

Također uključuje savjete o evakuaciji, kako zaustaviti krvarenje, kako se nositi s anksioznošću i kako razgovarati s djecom o krizi i ratu.

Za Finsku – koja dijeli 1.340 kilometara (830 milja) granicu s Rusijom, najdužu od svih država članica NATO-a – odbrana njenog suvereniteta od Moskve je dugo bila dio psihe zemlje.

Zemlja se decenijama pripremala za mogućnost sukoba sa Rusijom. Od 1950-ih, izgradnja skloništa za bombe ispod stambenih blokova i poslovnih zgrada bila je obavezna.

Hoće li ljudi slušati?

Iako su nacije ažurirale svoje smjernice za civilnu zaštitu, ne postoji garancija koliko će im pojedinci obratiti pažnju.

Claudia Major, viša potpredsjednica za transatlantsku sigurnost u njemačkom Marshall fondu, rekla je za CNN da se savjeti zemalja moraju shvatiti ozbiljno. Major je ukazala na potrebu da bude spremna ne samo na direktnu vojnu prijetnju iz Rusije, već i na ono što je nazvala "sivom zonom“ između rata i mira – koja obuhvata niže nivoe agresije i hibridnog ratovanja.

Međutim, dodala je: "Očigledno je da je tanka linija povećati spremnost bez upuštanja u uzbunu i katastrofe. Želimo da ljudi budu svjesni, ne želimo da budu preplašeni."

Za neke zemlje, posebno one koje su uhvaćene u sferi uticaja Moskve, prijetnja od Rusije je opipljivija. Drugima je to teže shvatiti. Najvažnije ukazuje na Finsku – koja je izgubila teritoriju od Rusije tokom Zimskog rata 1939-40 – i baltičke nacije, koje je Sovjetski Savez pripojio između 1940. i 1991., kao zemlje u kojima je prijetnja od Rusije više ugrađena u ono što je ona nazvala "DNK“ zemalja.

"Egzistencijalna prijetnja, strah od pregaženja, od nestanka sa mape, vrlo je stvarna u baltičkim državama. Pitaju se zašto to druge zemlje ne shvate", rekla je ona. 

Major je naveo Portugal, Italiju i Ujedinjeno Kraljevstvo kao zemlje u kojima je prijetnja od Rusije manje prisutna u nacionalnoj svijesti. Italija je, kaže, više zabrinuta zbog prijetnje terorizma i nestabilnosti iz krhkih država u blizini južne granice zemlje. "Daleko im je bliže“, rekla je. “To je više problem za njihovu stabilnost, prosperitet, unutrašnju politiku.”

Kopnenu Veliku Britaniju, ostrvsku državu, posljednju je invaziju strane sile izvršila 1066. godine, dok su mnoge zemlje zapadne Evrope bile napadnute tokom Drugog svjetskog rata. To znači da žive generacije imaju manje iskustva iz kojeg se mogu oslanjati i da je manje vjerovatno da će civili prihvatiti bilo kakav vladin savjet.

"Pitanje je kako promijeniti DNK zemlje, to je ključno pitanje", rekao je Major.