Politico: Europa je u strahu, Putin bi mogao iskoristiti priliku. Trump je već poslao signal Moskvi

Europski zvaničnici za odbranu smatraju da bi Kremlj naredne godinu ili dvije mogao vidjeti kao idealan period za testiranje posvećenosti Zapada NATO-u, dok je Donald Trump još u Bijeloj kući, a Europska unija još nije u potpunosti ojačala svoje vojne kapacitete.

Iako je rat Rusije u Ukrajini pokazao ograničenja njene vojne moći, ruski predsjednik već dugo signalizira ambicije za širenjem teritorije.

"Nešto bi se moglo dogoditi vrlo brzo — postoji ruski ‘prozor prilike’. SAD se povlače iz Europe, transatlantski odnosi su narušeni, a EU još nije spremna sama preuzeti odgovornost", rekao je Mika Aaltola, član Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta.

Trending

14. Branding konferencija: Fiškuš i Poropat dolaze s odgovorima koji mijenjaju pogled na industriju

Ipak, iako pojedini ne isključuju mogućnost kopnenog napada na neku članicu NATO-a, većina smatra da je to malo vjerovatno zbog iscrpljenosti Rusije ratom u Ukrajini. Umjesto toga, realnijim se smatraju ograničene ili nejasne operacije koje bi mogle izazvati podjele unutar NATO-a oko toga da li je aktiviran član 5 o kolektivnoj odbrani.

Bivši ministar vanjskih poslova Litvanije Gabrielius Landsbergis upozorio je da bi Putin mogao 'horizontalno eskalirati' sukob prema nekoj drugoj susjednoj zemlji kako bi izbjegao nepovoljne pregovore o Ukrajini. U međuvremenu, iako su evropska izdvajanja za odbranu porasla nakon 2022. godine, puni efekti tih ulaganja očekuju se tek u narednim godinama.

"Rusija nije svemoćna, ali očaj može biti opasan", rekao je Ville Niinistö, naglašavajući da bi čak i manji incidenti mogli imati snažan psihološki efekat i oslabiti podršku Ukrajini.

Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da je "najveća prijetnja transatlantskoj zajednici raspad savezništva". U kontekstu unutrašnjih političkih izazova u SAD-u, postoji bojazan da bi Washington mogao dodatno smanjiti podršku Europi i Ukrajini.

Prije oko 19h

Novi šamar za Putina: Nakon žestokih kritika "njegovih" ljudi, sad ga je nasamario i Butsayev

SAD su već najavile povlačenje 5.000 vojnika iz Njemačke, uz moguće slične poteze u Italiji i Španiji. Evropski zvaničnici upozoravaju da bi to moglo dodatno oslabiti sigurnosnu arhitekturu kontinenta i naglašavaju potrebu za većim zajedničkim ulaganjima u odbranu.

Iako je Rusija oslabljena, neki smatraju da je to čini još nepredvidivijom.

"Širenje sukoba na druga područja moglo bi Rusiji dati novu pregovaračku prednost", rekao je Aaltola, dodajući da Kremlj traži izlaz iz rata, ali ne nužno kroz pregovore.

Mogući scenariji uključuju napade dronovima, operacije u Baltičkom moru ili Arktiku, pa čak i ciljane incidente koji ne bi uključivali direktno prelazak granica. Takve akcije mogle bi izvršiti pritisak na evropske saveznike Ukrajine, a istovremeno izbjeći direktnu reakciju SAD-a.

Ipak, među evropskim državama ne postoji jedinstven stav o ozbiljnosti prijetnje. Dok zemlje poput Finske i Litvanije upozoravaju na hitnost jačanja odbrane, drugi, uključujući Alar Karis, smatraju da Rusija trenutno nema kapacitete za novi veliki sukob.

"Rusija je zauzeta Ukrajinom. Ne vjerujem da ima dovoljno snage za rat na još jednom frontu", rekao je Karis, iako je dodao da Europa mora ostati oprezna.

Zvaničnici NATO-a također ističu da trenutno ne postoji neposredna vojna prijetnja, ali upozoravaju da pogrešna procjena može imati ozbiljne posljedice.

"Nikada ne možete biti sigurni. Niko nije očekivao rat u Ukrajini", zaključio je Karis, piše Politico.