Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava zbog utjecaja klimatske krize

Izvještaj navodi da je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava zbog klimatske krize. Evropski kontinent je u 2023. godini oborio rekord u broju dana ekstremnog toplotnog stresa (više od 46 stepeni) i suočava se s porastom temperatura koje udvostručuju globalni prosjek. Smrtnost povezana s toplotom porasla je za 30% u posljednjih 20 godina.

"Milioni ljudi su pogođeni ekstremnim vremenskim događajima" na evropskom kontinentu, od toplotnih talasa do poplava, istakao je godišnji izvještaj o stanju klime u Evropi, koji su predstavili Europska unija i Svjetska meteorološka organizacija (WMO), podružnica Ujedinjenih nacija.

"Evropa je bila svjedok najveće požarne katastrofe ikada zabilježene (požar koji je pogodio Grčku u augustu), doživjela je jednu od najvlažnijih godina, ozbiljne toplotne valove u moru i razorne poplave široko rasprostranjene", sažeo je direktor Copernicusa, Carlo Buontempo.

Trending

Velika tuga: U 17. godini preminula reprezentativka Bosne i Hercegovine

Toplotni stres, koji mjeri rizik da klima može utjecati na ljudsko zdravlje, smatra se 'ekstremnim' ako se tokom jednog dana pređe 46 stepeni Celzijusa, što se dogodilo više od deset puta u Europi prošle godine na područjima južne i istočne Španije, jugozapada Francuske, južne Italije, Grčke i zapadne Turske.

Također su bili neobično visoki dani s vrlo jakim toplotnim stresom (između 38 i 46 stepeni), a Copernicus je istakao da su bili posebno brojni (više od 80) na jugu Španije.

Mortalitet uzrokovan toplotom u porastu

Izvještaj podsjeća da je mortalitet povezan s toplotom u Europi porastao oko 30% u posljednjih 20 godina. Nema tačnih podataka za 2023. godinu, iako su prethodne ljetne vrućine uzrokovale više od 60.000 smrtnih slučajeva prema nekim istraživanjima.

Zabilježeno je 63 smrti zbog oluja, 44 zbog poplava i isto toliko zbog šumskih požara.

Godina 2023. bila je jedna od najtoplijih zabilježenih u Europi (prva ili druga, prema različitim bazama podataka), iako je sigurno da su tri godine s najvišim temperaturama na Starom kontinentu sve bile u ovom desetljeću.

"Jedanaest od dvanaest mjeseci imalo je temperature iznad prosjeka, uključujući rujan koji je bio najtopliji zabilježeni mjesec", istaknuo je izvještaj. Također je upozorio na ekstremni val topline u Atlantiku oko Britanskih otoka u junu, s temperaturama i do pet stepeni Celzijusa iznad prosjeka.

Godina visokih padavina

S druge strane, padavine u Europi prošle godine bile su za 7% iznad prosjeka, s 16% kontinentalnih rijeka premašujući razinu alarma i rekordima maksimalnog protoka u velikim rijekama poput Loirea, Rajne ili Dunava, zbog oluja zabilježenih između listopada i prosinca.

Prema navođenju portala Publico Poplave u Starom kontinentu prošle godine, prema izvještaju, pogodile su 1,6 miliona ljudi i uzrokovale su više od četiri petine gubitaka povezanih s vremenom u Europi, koji su iznosili oko 13,4 milijarde eura.

"Podaci koji se navode u izvještaju su uznemirujući, ali njihovo istraživanje je ključno za postizanje tranzicije prema obnovljivim izvorima energije, smanjenje emisija stakleničkih plinova i postizanje statusa prvog karbonski neutralnog kontinenta do 2050. godine", istaknuo je šef Zemaljskog opservacijskog odjela Europske komisije, Mauro Facchini.

U tom smislu, izvještaj je predstavio optimistične brojke, jer je postotak (43%) električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora bio rekordan u 2023. godini, u usporedbi s 36% iz prethodne godine, što je olakšano većim potencijalom hidroelektrične i hidraulične energije koje su proizvele veće oluje i oborine.

Također, po drugi put zaredom, energija proizvedena iz ovih obnovljivih izvora nadmašila je onu proizvedenu fosilnim gorivima na Starom kontinentu.