EU: Sve bliža uspostava jedinstvenog zračnog prostora

Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Češka, Mađarska, Slovenija i Slovačka potpisale su u četvrtak sporazum o stavaranju funkcionalnog bloka zračnog prostora, čime je uspostava jedinstvenog evropskog zračnog prostora sve bliže.

Sada u Evropi postoje četiri bloka, a do kraja 2012. godine treba da ih bude devet, koji će zajedno činiti jedinstveni evropski zračni prostor.

"Dogovorom štedimo vrijeme, novac i gorivo. Putnici profitiraju od kraćih vremena letenja i kraćih čekanja, a ujedno se smanjuju i štetni gasovi", objasnila je tim povodom ministrica saobraćaja Austrije Doris Bures, prenosi austrijska novinska agencija APA.

Evropski povjerenik za saobraćaj Siim Kalas naglašava da se time omogućava poboljšana administracija zračnog prostora i pospješuju usluge zračne sigurnosti, kako bi se izašlo u susret potrebama korisnika.

Uspostavljanje i određivanje pojedinih funkcionalnih blokova u nadležnosti je država članica EU, a Evropska komisija postavlja pravila za provođenje i smjernice, s kojima se reguliše taj proces.

Do sada su uspostavljena tri funkcionalna bloka na osnovu međudržavnih sporazuma, i to između Velike Britanije i Irske, između Danske i Švedske, kao i Francuske, Njemačke, Švicarske i zemalja Beneluxa.

Do 4. decembra iduće godine treba da se uspostave daljih pet blokova - Litvanija i Poljska, Estonija, Finska, Island, Letonija i Norveška, Bugarska i Rumunija, Italija, Grčka, Kipar, Malta i Albanija, Egipat, Tunis, kao pridružene države, i između Portugala i Španije.

Trenutno je evropski zračni prostor podijeljen po nacionalnim granicama, tako da postoji 36 pojedinačnih zračnih prostora, što otežava zračni saobraćaj i iziskuje veću koordinaciju.

Izbijanje vulkana na Islandu prošlog proljeća masivno je blokiralo evropsko zrakoplovstvo i ukazalo na potrebu stvaranja jedinstvenog evropskog sistema.

Prema procjenama ministarstva saobraćaja Austrije, stvaranje funkcionalnog bloka smanjuje vrijeme leta za prosječan let u Evropi za osam do 14 minuta, i potrošnju goriva za 300 do 500 kilograma, što je oko deset posto ukupne prosječne potrošnje jednog leta.

Trenutno je, prema ocjeni eksperata, svaki let u Evropi u prosjeku za oko 49 kilometara duži nego što je potrebno.